Oprez i savjeti: Pitali smo stručnjakinju šta učiniti pri susretu sa zmijom?

Tokom boravka u prirodi naročito u vrelim ljetnim danima, veoma je bitno da oči držimo širom otvorene.

Iako se ljeti savjetuje nošenje što laganije i prozračnije odjeće, ako već odlazite u prirodu dobro gledajte kako ćete se obući, jer na svakom ćošku vrebaju gmizavci.

U posljednje vrijeme, u centru Sarajeva, zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojima su se građani suočili sa zmijama, a najviše su prisutne na Vilsonovom šetalištu.

Neki paničare, a neki ne, mnogi se plaše da ih zmija ne ugrize, a izgleda da je najbolje rješenje ostati miran i pribran.

Ponekad posljedice mogu biti fatalne, ukoliko se građani ne ponašaju primjereno zbog svojih nepromišljenih poteza, a na ovu temu razgovarali smo sa Emrom Hamidović, doktoricom veterinarske medicine, koja je za naš portal obrazložila kako i na koji način trebamo postupati u susretu sa gmizavcima.

Sezona mladunaca

"Tokom ljetnih mjeseci zmije nemaju stalnu tjelesnu temperaturu, a to se dešava zbog toga što njihova temperatura ovisi isključivo od okoline. Najćešće se pojavlju u proljeće, a ovako visoke temperature zmijama ne odgovaraju tako da ih u toku dana nećete moći susresti na otvorenim mjestima. Ljeti su često viđenje rano ujutru, ili pred zalazak sunca, dok se tokom proljeća pojavljuju tokom cijelog dana zbog potrebe partnera ili traženja plijena.

Trenutno izlazi sve veći broj mladunaca, tako da možemo slobodno reći da je ovo sezona "zmija bebica". Tokom zimskih mjeseci zmije miruju, i nemaju potrebu za plijenom, tako da su im proljetni i ljetni dani idealni za pojavljivanje, čime zmije otrovnice stiču najveći intezitet otrova, ističe Hamidović za portal Radiosarajevo.ba.

Ugrožavanje eko staništa 

Hamidović navodi da zbog sve češćih gradskih nečistoća, zmije ne baš voljno silaze na određene gradske lokalitete.

"Neki od razloga zašto zmije sve ćešće dolaze do otvorenih mjesta, poput gradskih parkova i šetališta su ugrožavanje eko staništa, nečistoća, i voda. Najveći krivci smo mi sami, jer smo krivi za uništenje njihovih prirodnih staništa. Takvim potezima, zmije se ne osjećaju sigurnim i zbog toga su sve više viđene na određenim gradskim lokalitetima. S druge strane, primorane su da se pojavljuju na takvim mjestima zbog plijena, ali najveći problem je neadekvatno odlaganje otpada, što ih mami na takva staništa", kaže Hamidović.

Ne treba paničariti 

Zmije se nasilno prilagođavaju nečemu što za njih nije prirodno, zbog čega se pojavljuje sve više problema. 

"Mjesta poput parkova i šetališta su opasa za zmije, ali moramo znati da zmija nikada prva neće napasti čovjeka. Ljudi kada vide zmiju, uhvati ih panika, žele ih usmriti, skloniti, ali ne trebaju to raditi, trebaju ostati mirni i pribrani, pa pozvati neku službu koja se bavi zbrinjavanjem životinja. U većini slučajeva, riječ je o zmijama koje nisu opasne, poput tzv. vodenih zmija koje su upavo viđene na Vilsonovom šetalištu. Nisu otrovne, ali u nekim pordručjima zna se pojaviti i poskok. Mnogi ljudi ne znaju razlikovati otrovne i neotrovne zmije, što nam govori o nedovoljnoj edukaciji među populacijom, kaže Hamidović za Radiosarajevo.ba. 

Zaštita i savjeti 

Svaki neadekvatan i pogrešan pristup prema životinjama može vas i koštati.

"Ponavljam, zmiji je bitno sigurno i adekvatno područje, a pomoći možete i sebi i njima tako što ćete pozvati službu koja vodi brigu o njihovom zbrinjavanju i distanci. Najadekvatnija zaštita za zmije je svakako više čišćenja javnih površina, i čuvanje prirode. Kada odlazite u prirodu savjetujem da obratite pažnju na adekvatnu obuću i odjeću, kao prevenciju i zaštitu ne samo od zmija već i od insekata, zaključuje naša sagovornica.