Omladinci bez roditeljskog staranja izostavljeni su iz sistema u BiH

Udruženja građana "Naša djeca – Our Kids" otvorilo je prije pet godina stambenu jedinicu za smještaj mladih bez roditeljskog staranja po izlasku iz dječjih domova, a trenutno je u planu otvaranje nekoliko butika kako bi se barem nekima od njih obezbijedilo i radno mjesto.

Potpredsjednica tog udruženja Aida Kajan kazala kako su zahvaljujući organizacijama "Our Kids" iz Engleske i "Vara Barn" iz Švedske u septembru 2012. godine obnovili devastiranu kuću koju je Dječjem domu Mostar 1975. godine darovao Jovo Vojinović.

Kuća je nakon obnove stavljena na raspolaganje mladima bez roditeljskog staranja, koji po zakonu nakon navršenih 18 godina moraju napustiti Dječji dom, a pripadaju populaciji osoba s invaliditetom.

Osjetivši potrebu i nebrigu društva, to udruženje je pokrenulo i program osnaživanja mladih bez invaliditeta, koji ima vremenski rok i koji, u zavisnosti od procjene stručnog tima, traje od jedne do dvije godine.

"Kada vidimo da se pojedinac nakon napuštanja Dječjeg doma uspješno integrisao unutar društvene zajednice i kada nađe posao, tada ga pustimo da samostalno korača u budućnost", ističe Kajan.

Pojasnila je kako program osnaživanja mladih s invaliditetom bez roditeljskog staranja nema vremenski rok iz razloga što BiH nema regulisan program personalne asistencije.

"Mi smo naše omladince s poteškoćama u razvoju osnažili do te mjere da oni zaista sada mogu da funkcioniraju uz minimalnu personalnu asistenciju, ali im je ona, ipak, potrebna. Oni su i dalje unutar stambene jedinice, uspješno funkcioniraju, osposobljeni su da samostalno obavljaju sve kućanske obaveze, ali im je potrebna povremena asistencija", pojašnjava Kajan.

Dodala je da bi se toj populaciji morala pružiti prilika, ali da se u BiH, nažalost, to ne radi.

"Omladina zaista pokazuje velike rezultate ali im treba dati mogućnost i priliku, što naša država zaista ni kroz zakonske okvire ni kroz programe podrške ne čini, a to je nešto što je nužno kako bi ova populacija mogla da se integriše u društvenu zajednicu i da u njoj aktivno sudjeluje", ocijenila je Kajan.

Ti mladi izostavljeni su iz sistema, o njima se jako malo razgovara i nema nikakvog zakonskog okvira koji reguliše sistem podrške toj populaciji, upozorila je.

"Oni se s 18 godina nađu prepušteni sami sebi, u periodu kada tragaju za svojim identitetom, kada se nalaze u krizi adolescencije i kada se pitaju kome pripadaju i odakle su njihovi korijeni. Jednostavno, imaju mnogo pitanja, a nemaju ni jedan odgovor kako da krenu dalje", zaključuje Kajan.

Govoreći o planovima za budućnost, kazala je kako je njihov primarni zadatak da osiguraju siguran dom za mlade, s obzirom da za navedenu kuću koju su obnovili plaćaju kiriju Dječjem domu.

"U narednom periodu radit ćemo različite humanitarne akcije kako bi napravili dom koji će biti oslobođen zakupa i koji će biti u vlasništvu omladinaca, posebno onih koji nisu u mogućnosti da brinu sami o sebi i koji trebaju cjeloživotnu personalnu asistenciju", naglašava Kajan.

Početkom naredne godine, dodala je, planira se otvaranje nekoliko butika polovne robe kako bi barem nekima od njih omogućili da rade i žive od svog rada.

"Toj omladini treba dati priliku, mogućnost, osnažiti ih u tom periodu kada zaista ne znaju kome pripadaju i gdje da idu, jer to je mukotrpno i teško razdoblje kada trebaju i materijalnu, i emotivnu, i psihološko-savjetodavnu podršku, da bi mogli da budu samostalni i uspješno integrisani članovi našeg društva", poručila je Kajan.

Iz Udruženja "Naša djeca – Our Kids" nadaju se kako će i u budućem radu naići na podršku plemenitih ljudi i donatora te obezbijediti sigurne uslove za život mladima koji nisu u mogućnosti da brinu sami o sebi, kad već država ne mari za njih.