Nakon 26 godina sinu najboljeg prijatelja pokazao gdje mu je otac poginuo

Svaka godišnjica obilježvanja genocida u Srebrenici oživi sjećanja onih koji su preživjeli. Sjećanje Muje Delića na juli 1995. godine je jedno od onih koje najbolje opisuju svu golgotu koju su ljudi sa tog područja preživjeli.

On je ove godine odveo sina do svog najbolje prijatelja koji je ubijen u Srebrenici do mjesta gdje mu je otac stradao.

"Teško je o tome pričati. To je bio 15. juli 1995. godine, pretposljednji dan izlaska. Djelilo nas je samo nekoliko sati od slobodne teritorije. To je bilo mjesto Pavlek, gdje su nas sačekali tenkovi. Pustili su nas da izađemo na livadu i počeli pucati po nama. Tu je poginuo Ejub Galić, tu je ranjem Omer moj komšija, obje su mi ruke odsječene bile i kada je to vidio otišao je pravo na njihov rov.

Tu je poginuo i moj najbolji drug Juso Cvrk, težak je to dan bio", kazao je on.

Ističe da je njegova dužnost bila da njegovog sina dovede na mjesto, gdje je njegov otac poginuo.

"Juso je imao jednu poruku kada smo krenuli iz Srebrenice. Rekao mi je "buraz imam ovdje dječiji lančić, ako mi nešto bude uzmi i daj mom sinu". Kada je poginuo pretresao sam ga i našao lančić. Vratio sam se nazad i našao sam Jusinog brata i dao mu lančić. Rekao sam mu ja idem naprijed, nije sigurno da li ću proći, a ti ovo daj Jusinom sinu. Poslije duže vremena je taj Jusin brat dao tom malom lančić.

Odveo sam njegovog sina na mjesto gdje mu je otac poginuo i kazao mu da je postojao taj neki lančić koji je on njemu nanijetio", rekao je Mujo.