Od vršnjačkog nasilja do oružanih napada: Društvo hitno treba odgovoriti na rastuće nasilje

U Bosanskoj Krupi, maloljetnik je napao policijsku stanicu, usmrtivši jednog policajca i ranivši drugog, što je okarakterisano kao teroristički čin. Samo dan ranije, u Sarajevu je došlo do još jednog napada kada je maloljetnik ranio svog vršnjaka. Ova dva događaja šokirala su javnost i otvorila mnoga pitanja o nasilju među mladima i odgovornosti društva da nađe načine za prevenciju.

Ovaj incident nije izolovan. U proteklih desetak godina zabilježeni su brojni slučajevi nasilja koje su počinili maloljetnici u BiH. Slučajevi oružanih napada, vršnjačkog nasilja u školama, pa čak i organizovanih grupa mladih uključenih u kriminalne aktivnosti sve su češći.

Stručnjaci upozoravaju da postoji niz faktora koji doprinose nasilju među mladima. Socioekonomske prilike, visoka stopa nezaposlenosti, ograničen pristup psihološkoj podršci, i utjecaj društvenih mreža i medija samo su neki od razloga zbog kojih mladi postaju nasilni. Prema UNICEF-u, nasilje među djecom i adolescentima često se manifestira i kao rezultat neadekvatne podrške u porodici i školama.

Pored toga, problem je dodatno pogoršan nedostatkom preventivnih programa i rehabilitacionih mjera.

Bosna i Hercegovina nema konzistentan sistem za prevenciju i kontrolu maloljetničkog nasilja. Iako su neki programi, kao što su kampanje protiv nasilja i podrška mladima, sprovođeni u saradnji s međunarodnim organizacijama, efekti nisu dovoljno dugoročni.

Tragični događaj u Bosanskoj Krupi ne bi smio biti još jedna vijest koja će biti zaboravljena. Problem maloljetničkog nasilja u BiH zahtijeva ozbiljnu pažnju i konkretne mjere kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti. Iskustva drugih zemalja pokazuju da su preventivne mjere kroz obrazovni sistem, podrška za mentalno zdravlje ključ za dugoročno rješenje maloljetničkog nasilja.