Od danas u BiH radi besplatna telefonska linija za pomoć ovisnicima o drogi

Povodom toga, Udruzenje Proslavi oporavak iz Sarajeva pokrenulo je besplatno savjetovalište, pa će građani Bosne i Hercegovine od danas, putem besplatne i anonimne telefonske linije 0800- 28 000, koja se prvi put otvara na ovim prostorima, moći dobiti informacije o mogućnostima liječenja i rizicima koji nastaju uslijed ovisnosti o drogama.

Riječ je inicijativi u okviru projekta "BIRAMOPORAVAK", zajedničke akcije koju sprovode organizacije civilnog društva, a koji će se u naredne tri godine provoditi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori s ciljem unapređivanja servisa za pojedince i porodice pogođene problemom ovisnosti.

U Bosni i Hercegovini će navedeni broj biti dostupan u okviru radnog vremena udruženja, a sa zainteresovanima će razgovarati savjetnici za pitanja oporavka od ovisnosti iz udruženja Proslavi oporavak.

Prioritet ruralna područja  

Borislav Goić, predsjednik ovog udruženja, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da ovim projektim žele motivirati ljude da krenu putem oporavka od ovisnosti i da na anoniman način doznaju šta učiniti u takvoj situaciji. Kako je kazao, u okviru projekta, poseban prioritet će im biti kampanje u ruralnim područjima gdje smatraju da su ljudi još više marginalizovani i teže se odlučuju da potraže pomoć.

"Pogotovo je bitno da dosegnemo ruralna područja, jer mislimo da su ovisnici, kojih je sve više i u ruralnim područjima, marginalizirani na jedan način i trebaju doći do neke vrste informacija. Mi smo tu da pružimo informaciju za početak, da ohrabrimo ljude da izlaze iz problema ovisnosti, da im na neki način damo nadu gdje da odu", kazao je Goić.

Tvrdi da je problem ovisnosti o drogama uzeo maha u BiH i da se o tome ne govori dovoljno. On ističe da upravo kroz ovakav projekt i besplatnu telefonsku liniju žele komunikaciju staviti na viši nivo.

Ovaj projekt finansira Švedska agencija Forum Syd uz pokroviteljstvo Svjetske federacije protiv droge (WFAD). Njegova prednost je, tvrde inicijatori, što traje tri godine jer je danas nevladin sektor često u problemima iznalaženja sredstava.

"Imamo problematiku da organizacije civilnog društva kad imaju novca funckionišu, kad nemaju onda se gase. Mi smo uvijek bili vođeni vizijom, a to je pomoći ljudima koji su u problemu ovisnosti da na neki način uvide da to nije stanje u kojem trebaju ostati, da se pomaknu sa tog mjesta, teškog stanja, zlobupotreba droga, ka mjestu gdje će biti korisni članovi društva", kazao je Goić.

Povodom 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga, danas sa radom počinje i web stranica www.biramoporavak.com i na njoj se mogu pronaći moderne i zanimljive informacije iz svijeta zloupotrebe droga i oporavka od iste.

"Web stranica će biti puna informacija o problematici ovisnosti, o mogućnostima oporavka, o akterima koji sudjeluju u sve tri zemlje, biće brojevi telefona kome se obratiti, koga nazvati u slučaju kad se ovo pitanje koje je među nama desi unutar porodice", dodao je Goić.

Ovisnost ne bira  

On očekuje da će projekat pomoći da se razvije svijest ljudi o problematici ovisnosti jer, kako kaže, ovisnost se može desiti svakome.

"Mi smo ovdje svjedoci, kroz motivacijske razgovore koje kroz godine vodimo, da ovisnost faktički ne bira i da roditelj koliko god da ima najveći utjecaj na svoje dijete, nije jedini faktor u odgoju svoje djece. Danas odrastamo svi u društvu i razvijamo se sa nekakvim negativnim vrijednostima. Moramo znati da je porodica osnov našeg društva, ali jedna zdrava porodica. Moramo znati da je edukacija ispravna i to je ono što moramo preventivno raditi", kazao je Goić i dodao da problemu narkomanije ljudi trebaju pristupiti s dozom optimizma, jer izlaz postoji.

Udruženje Proslavi oporavak od 2008. godine kroz savjetovanja, motivacione razgovore i grupe samopomoći, pruža pomoć osobama u problemu ovisnosti o drogama. Dosad je, više od hiljadu ljudi, kako ovisnika, tako i njihovih najbližih, dobilo smjernice šta uraditi kada problem nastane.

Njihov cilj nije samo adresirati čovjekovu ovisnost nego se pozabaviti njim kao osobom, čovjekom koji ima svoje potrebe koje su veće od pukog uspostvljanja krhke apstinencije koja će pri prvom problemu odvesti u recidiv. Da bi u tome uspjeli, navodi Goić, porodice, institucije i organizacije civilnog društva podjednako moraju uložiti napore.

Sve manje heroinskih ovisnika

Iako ne raspolažu zvaničnim podacima o ovisničkoj populaciji u BiH, iz ovog udruženja navode da je prema iskustvima ljudi koji dolaze na savjetovanje sve manje heroinskih ovisnika, a sve više mladih koji eksperimentišu sa amfetaminima, odnosno "speedom" koji je puno više dostupan i jeftiniji.

"Imamo dosta mladih, od 28 do 29 godina sa nekih četiri do osam godina ovisnosti iza sebe, čiji su životi poprilična ruševina zbog konzumacije amfetamina. S tim ljudima je jako teško raditi. Mislim da treba još intenzivnije sa njima razgovarati, da što prije zatraže pomoć", kazao je Goić.

Otkriva da amfetaminski ovisnici nakon kratkog vremena uzimanja, gube moć rasuđivanja, teško ih je motivirati i uspostaviti terapijsku komunikaciju s njima, jer često i ne znaju u kakvom su stanju.

Goić navodi da su se na tržištu BiH pojavile i nove vrste psihoaktivne supstance, koje su u Evropi več uobičajena pojava. Riječ je o novim psihoaktivnim supstancama kao što su sintetički kanabinoidi. 

Nove droge, nove opasnosti

"To je THC (Tetrahidrokanabinol, op. a.) koji nije dobiven iz biljke marihuane, već se dobiva hemijskim putem i za kojeg se smatra da je jako lak i da nije problematičan. Nažalost, istina je totalno drugačija. On je i do sto puta jači od THC-a koji se nalazi u marihuani. Dostupan je, legalan", objašnjava Goić.

Dodaje da ga u BiH još uvijek nema u slobodnoj prodaji, ali da se može lako nabaviti putem interneta.

"To je nešto što nas ubrzo čeka – pojava novih psihoaktivnih supstanci u raznim formama i na području BiH i ako nismo u mogućnosti odgovoriti i na to, mislim da će nam mladi ljudi biti u još većem problemu. Kad kažete da je nešto legalno, onda to znači negdje u malom mozgu i prihvatljivo, socijalno", kazao je Goić.

U ranim devedesetima u Bosni i Hercegovini je bilo registrovano oko 1.500 korisnika droga, a prema procjenama stručnjaka, ukupni broj korisnika, uključujući i one neregistrovane, bio je tri puta veći. Ni danas nije utvrđen broj problematičnih korisnika droga putem standardnih metoda. Stručnjaci procjenjuju da je broj intravenskih korisnika droga u Bosni i Hercegovini iznad 10.000.

Situaciju s drogom u Bosni i Hercegovini treba posmatrati u kontekstu ukupne socio-ekonomske i demografske situacije u posljednje dvije decenije, naročito uzimajući u obzir vrijeme rata i njegov uticaj. Do naglog porasta broja uživalaca narkotika, pa tako i lica koja prodaju drogu, u Bosni i Hercegovini je posebno došlo u periodu poslije rata. Položaj BiH na takozvanoj "balkanskoj ruti" trgovine narkoticima doprinio je povećanoj dostupnosti narkotika u Bosni i Hercegovini.