Novo djelo dr. Mirze Dinarevića: Ko će odgovarati kada pogriješi umjetna inteligencija?
U izdanju izdavačke kuće Dobra knjiga iz Sarajeva objavljena je nova stručna knjiga Pravo u doba umjetne inteligencije: Praktični okviri i regulatorni izazovi autora prof. dr. sci. Mirze Dinarevića, koja se bavi jednim od najaktuelnijih pravnih i društvenih pitanja današnjice – odnosom prava i ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Riječ je o djelu koje na gotovo 200 stranica analizira praktične, pravne i regulatorne aspekte primjene umjetne inteligencije, s posebnim fokusom na odgovornost, zaštitu podataka, intelektualno vlasništvo, povjerljivost, kao i potrebu prilagođavanja postojećih pravnih instituta novim tehnološkim okolnostima.
Knjigu je recenzirao redovni profesor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sci. Zenaid Đelmo, koji ističe da rukopis predstavlja savremeni specijalizirani priručnik namijenjen široj čitalačkoj publici, ali prije svega studentima, naučnim radnicima i pravnim praktičarima. Prema njegovoj ocjeni, knjiga dolazi u vrijeme složenih međunarodnih odnosa i ubrzanog tehnološkog razvoja, nudeći odgovore na pitanja koja će u narednim godinama imati sve veći značaj za pravnu nauku i praksu.
Nikšić se susreo s preživjelim planinarom iz ekspedicije na Elbrus i članovima GSS-a Zenice
Recenzent naglašava da autor koristi savremene naučne metode i čitaocu pruža pouzdane informacije o velikom broju složenih pitanja vezanih za fenomen umjetne inteligencije, njene praktične okvire i regulatorne izazove. Posebno ističe da je knjiga napisana razumljivim jezikom te da predstavlja spoj teorijskog i praktičnog pristupa.
"Autor ne posmatra umjetnu inteligenciju samo kao pravni fenomen, već nastoji ponuditi objašnjenja za prevenciju, detektovanje i suzbijanje njene moguće zloupotrebe, pokazujući da normativni pristup može značajno doprinijeti razvoju znanja i kritičkog mišljenja", navodi profesor Đelmo u recenziji.
Prema njegovim riječima, jedna od važnih vrijednosti rukopisa jeste analiza činjenice da se brojna pitanja koja proizlaze iz razvoja umjetne inteligencije mogu riješiti primjenom temeljnih pravnih principa, posebno u oblastima odgovornosti, zaštite podataka, povjerljivosti i intelektualnog vlasništva: "Umjetna inteligencija ne zahtijeva nužno potpuno nove pravne koncepte, nego reinterpretaciju postojećih pravnih instituta u svjetlu promijenjenih tehnoloških okolnosti."
Zaključuje da rukopis predstavlja ozbiljan doprinos bosanskohercegovačkoj naučnoj i društvenoj zajednici, te da može unaprijediti razvoj pravne misli i obrazovanja kroz pravilnu primjenu umjetne inteligencije. Zbog toga knjigu preporučuje za objavljivanje, ocjenjujući da predstavlja osvježenje ne samo za akademsku zajednicu nego i za širu stručnu javnost.
O autoru
Prof. dr. sci. Mirza Dinarević rođen je 1984. godine u Sarajevu. Osnovno obrazovanje započeo je u Sarajevu, a tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu školovanje nastavio u Londonu. Po povratku završava osnovnu školu i Prvu gimnaziju u Sarajevu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Magistrirao i doktorirao u oblasti pravnih nauka. Više od jedne decenije djeluje kao univerzitetski nastavnik na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, predajući predmete iz oblasti prava, pri čemu svoj naučni rad povezuje s ekonomijom, medicinom, kriminalistikom, ekologijom i, posljednjih godina, umjetnom inteligencijom. Od 2020. godine angažovan je u zvanju vanrednog profesora. Autor je 23 naučna rada objavljena u zemlji i inozemstvu.
Prije ove knjige objavio je djela: „Prva globalna finansijska kriza trećeg milenija i „Pregled ključnog supranacionalnog djelovanja Evropske unije u eri podataka“.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.