Noć koja je spojila Sarajevo sa ostatkom svijeta: Prošle su 33 godine otkako je prokopan Tunel spasa

Ove godine bit će obilježena 33. godišnjica noći koja je spojila Sarajevo sa ostatkom svijeta. Riječ je o noći kada je prokopan i pušten u funkciju sarajevskog Tunela spasa koji je ratne 1993. godine izgrađen i predat na korištenje stanovnicima opkoljenog Sarajeva.

Bio je jedina veza opkoljenog glavnog grada BiH s ostatkom svijeta sve do završetka opsade 1996. godine, a danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca i onih koji su dali život u odbrani grada.

"Godišnjica prokopavanja sarajevskog ratnog Tunela spasa (Tunel D-B) obilježava se svake godine 31. jula, prema zvaničnom kalendaru značajnih datuma u Kantonu Sarajevo, mada se ključni historijski trenutak dogodio u noći 30. jula 1993. godine, kada su se ispod piste sarajevskog aerodroma, u tunelskoj cijevi iskopanoj s dvije suprotne strane - sa Dobrinje i sa Butmira, susrela dva kopača i rukovala u znak spajanja - spajanja Sarajeva s ostatkom slobodne teritorije Bosne i Hercegovine", podsjetili su ranije iz Memorijalnog centra Sarajevo.

Sudbonosni trenutak

Ove godine navršava se tačno 33 godine od tog sudbonosnog trenutka, koji je za građane opkoljenog Sarajeva značio spas, a za historiju otpora simbol rezilijentnosti, domišljatosti, odlučnosti i borbe za život. Tunel D–B (Dobrinja–Butmir), poznat i kao Tunel spasa, predstavlja jedan od najvažnijih simbola otpora i opstanka tokom 1.425 dana opsade Sarajeva.

Izgradnja tunela započela je januara 1993. godine, a prokopan je uz nadljudske napore u ekstremnim uslovima. Oko 300 ljudi je u tri smjene dnevno, bez dana pauze, bez mehanizacije i pod stalnom prijetnjom neprijateljske vatre, iskopalo 800 metara dužine - 800 metara života. Kroz tunel su tokom rata svakodnevno prolazili civili, ranjenici, medicinska i humanitarna pomoć, oružje, ali i glasovi ohrabrenja i vijesti iz svijeta. Bio je to jedini način da se Sarajevo poveže s ostatkom države i svijeta, a time i jedini kanal kroz koji je grad mogao da opstane.

Danas, tri decenije kasnije, Tunel spasa nije samo historijska lokacija. On je najposjećeniji spomenički kompleks u Bosni i Hercegovini, a Memorijalni centar Sarajevo koji upravlja ovim lokalitetom iz godine u godinu bilježi rekordan broj posjetilaca. Kako su kazali iz Memorijalnog centra Sarajevo, interes je ogroman, a brojke kontinuirano rastu, što svjedoči o njegovoj važnosti kako za domaće stanovništvo, tako i za međunarodnu javnost budući da predstavlja u svijetu jedinstven objekat. Posjetioci dolaze iz cijelog svijeta, a najbrojniji su gosti iz arapskih zemalja, Turske, Kine i Južne Koreje, kao i evropski i regionalni posjetioci. Uz turističke grupe, Tunel posjećuju i škole u okviru edukativnog programa "Škola kulture sjećanja", kao i učesnici međunarodnih ljetnih škola i akademskih seminara, navode iz Memorijalnog centra Sarajevo.

Predavanje u Memorijalnom centru

Memorijalni centar Sarajevo ovim povodom pokreće javni ciklus predavanja pod nazivom "Sarajevo 1992–1996: Opsada - Otpor - Naslijeđe", čiji je cilj kroz razgovore sa neposrednim učesnicima događaja, istraživačima, naučnicima i svjedocima vremena sačuvati autentična svjedočanstva o odbrani i opsadi Sarajeva te otvoriti prostor za kritičko razumijevanje jednog od najvažnijih perioda naše savremene historije.

Ciklus će obuhvatiti teme koje su obilježile život opkoljenog Sarajeva – od vojne odbrane i organizacije otpora, preko humanitarnog opstanka grada, do pitanja kulture sjećanja, naslijeđa i odgovornosti za očuvanje historijske istine. Prvo predavanje bit će održano u četvrtak, 30. jula 2026. godine, s početkom u 20 sati, u Memorijalnom centru Sarajevo (Kovači, Širokac 1), pod nazivom: "30-31. juli 1993. - Noć koja je spojila grad sa ostatkom svijeta,"

Kroz svjedočanstva učesnika i razgovor o historijskom značaju ovih događaja, bit će predstavljena uloga Tunela spasa kao jedine veze Sarajeva sa slobodnom teritorijom Bosne i Hercegovine, ali i njegov značaj u dopremanju humanitarne pomoći, medicinskih sredstava i podrške stanovništvu koje je živjelo pod opsadom. Učesnici prvog predavanja su dr. Meldijana Arnaut Haseljić, istraživač Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Indira Buljubašić, profesorica bosanskog jezika i književnosti, Sead Lagumdžić – Zenga, pripadnik Armije RBiH i komandir Vojne policije na Tunelu spasa i Irfan Gazdić, rukovodilac Odsjeka za muzejske zbirke Memorijalnog centra Sarajevo.