Njemački ekspert o padu Vučića: "Podrška RS-u iz Srbije bit će manja"

Promjena vlasti u Srbiji mogla bi utjecati i na odnose Beograda sa susjednim državama, posebno na politiku prema Bosni i Hercegovini i podršku koju Milorad Dodik i vlasti Republike Srpske dobijaju iz Srbije.

Iako ne očekuje da bi nova vlast u Beogradu odustala od nepriznavanja nezavisnosti Kosova, ustavni stručnjak i predavač na Univerzitetu u Passauu u Njemačkoj Soeren Keil smatra da bi njen odnos prema Miloradu Dodiku mogao biti znatno drugačiji.

Piše: Bedrudin Brljavac, za portal Radiosarajevo.ba

U intervjuu govori o mogućim vanjskopolitičkim posljedicama političkih promjena u Srbiji, odnosima s Kosovom i Rusijom, ali i o tome kako bi se one mogle odraziti na političke prilike u BiH. Keil se osvrće i na izostanak snažnije građanske mobilizacije u Bosni i Hercegovini, kao i na širi otpor desnom populizmu i politici američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dodik i Vučićevo naslijeđe

Radiosarajevo.ba: Kako bi pad Aleksandra Vučića s vlasti mogao utjecati na cjelokupnu političku dinamiku na Zapadnom Balkanu? Hoće li doći do veće stabilizacije političkih prilika u regiji ili...?

Soeren Keil: Teško je reći. Studentska lista je vrlo malo govorila o svojoj regionalnoj i vanjskoj politici, a njihova izborna kampanja bila je uglavnom usmjerena na borbu protiv korupcije i Vučićevog režima u cjelini. Stoga znamo vrlo malo o njihovim stavovima prema regiji i o tome kako bi se oni mogli promijeniti. Mogu se očekivati ​​dva važna pomaka. Ne vjerujem da će doći do suštinske promjene stava prema Kosovu.

Srbija će i dalje odbijati priznati nezavisnost Kosova, ali ostaje da se vidi hoće li nova vlast biti otvorena za novi dijalog o normalizaciji odnosa, uz posredovanje Evropske unije.

To je svakako moguće. Drugo, vjerujem da će nova vlast pružati manju podršku Miloradu Dodiku i njegovoj vladi u Republici Srpskoj (RS) u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su Dodik i rukovodstvo RS-a jednako korumpirani i uključeni u 'zarobljavanje države' kao što je to bio Vučić – a Vučić je bio snažan zagovornik Dodika i RS-a, zato vjerujem da će se nova vlast distancirati od tog nasljeđa.

Radiosarajevo.ba: Mislite li da će Srbija konačno prestati s provođenjem destruktivne politike kakvu je vodila proteklih decenija, posebno prema Bosni i Hercegovini, te da će u Srbiji doći do stvarnih promjena? Koliko je realno očekivati ​​stvarne promjene i napredak u cijeloj regiji?

Soeren Keil: Vjerujem da će u Srbiji fokus biti znatno više usmjeren na unutrašnju politiku, uz manje miješanja u poslove susjednih država. Nisam siguran hoćemo li svjedočiti potpunom zaokretu u njenoj vanjskoj politici, ali za novu vladu vanjska politika svakako neće biti prioritet. To je dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu – podrška RS-u iz Srbije bit će manja. Hoćemo li vidjeti stvarne promjene u regiji? Teško je to zaista reći... ne znamo mnogo o vanjskopolitičkim prioritetima nove vlade Srbije. Ključno će biti vidjeti kakav će stav zauzeti prema EU i Rusiji. Ako se jasno opredijele za integraciju u EU, uvedu sankcije Rusiji i pokrenu novi proces normalizacije odnosa s Kosovom, onda bi stvarne promjene zaista mogle biti moguće. 

Radiosarajevo.ba: Hoće li prijenos vlasti u Srbiji biti prilično težak proces i šta generalno mislite o Studentskoj listi, koja očigledno okuplja ljude veoma različitih stavova – od liberala do nacionalista?

Soeren Keil: Vjerujem da će biti prilično miran, s obzirom na to da je Vučić već priznao poraz. Prvi potezi, poput hapšenja šefa policije, ukazuju na to da nove vlasti uživaju podršku šireg birokratskog aparata. Teže je predvidjeti kako će Studentska lista zapravo upravljati zemljom. Njihovi kandidati su birani na skupštinama zasnovanim na principima direktne demokratije i morali su proći kroz rigorozne provjere. Ostaje da vidimo šta to konkretno znači za sastav vlade i proces donošenja odluka unutar nje. Upravljanje državom i reagovanje na unutrašnje i vanjske izazove znatno se razlikuje od višegodišnje izgradnje pokreta, koji se oslanja na horizontalne hijerarhije i lokalno donošenje odluka.

Studenti i Rusija

Radiosarajevo.ba: Može li Vučićev pad predstavljati veliki udarac za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu i koliku kontrolu Rusija zapravo ima nad sigurnosnim i političkim procesima u regiji?

Soeren Keil: Ne znamo šta će Studentska lista učiniti u odnosima sa Rusijom. Uzimajući u obzir energetsku zavisnost Srbije od Rusije, teško je očekivati ​​da će se odlučiti za brzo okončanje tih posebnih odnosa. Pitanje Rusije također treba posmatrati u svjetlu odnosa Srbije s Evropskom unijom. Tu će nova vlast zaista morati donijeti neke teške odluke, što bi moglo značiti da Rusija gubi jednog od svojih najodanijih saveznika u Evropi.

Radiosarajevo.ba: Šta konkretno pad Vučića znači za Dodika i za bh. entitet Republiku Srpsku? Može li nova politika Srbije navesti RS da konačno vidi i prihvati Sarajevo kao glavni grad države Bosne i Hercegovine? Ili smatrate da će u RS-u nastaviti kovati planove za secesiju?

Soeren Keil: Za RS je ovo, bez sumnje, udarac. Nova vlast u Srbiji distancirat će se od Dodika i RS-a, budući da su oni imali podršku Vučića, a u javnosti se percipiraju kao jednako korumpirani. Ipak, ne vjerujem da će nova srbijanska vlada izlaziti s nekim dalekosežnim izjavama o Sarajevu ili saradnji s vlastima u Bosni i Hercegovini. Zapravo, ne očekujem da će vanjska politika uopće biti visoko na njihovoj agendi – barem ne u početku.

Radiosarajevo.ba: Nedavni izbori u Bosni i Hercegovini očigledno su ojačali poziciju nacionalnih stranaka. Šta ovaj ishod znači za budućnost BiH? Kreće li se BiH ka većoj stabilizaciji ili ka novim krizama?

Soeren Keil: U kontekstu Bosne i Hercegovine, odgovor nije ni jedno ni drugo. U toj zemlji će se nastaviti stanje letargije u kojem se nalazi već decenijama. Riječ je o trajnoj krizi koju niko dodatno ne eskalira, jer svi pripadnici političkih elita imaju koristi od političkog zastoja i izostanka napretka. Ono što zaista zabrinjava jeste mala izlaznost – samo manje od polovine građana izašlo je na glasanje u BiH. Ljudi jednostavno gube vjeru u izbore i u to da njihov glas zaista može nešto promijeniti. To je opasno za demokratiju, ali pogoduje nacionalističkim strankama, budući da one i dalje uspijevaju mobilizirati svoje najvjernije pristalice.

Dobra vijest za demokratiju

Radiosarajevo.ba: Najnoviji politički događaji u zemljama poput Srbije, Mađarske, Brazila i Italije ukazuju na jačanje otpora desničarskom populizmu i političkim pokretima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Kako komentarišete proteste mladih u mnogim zemljama i postoji li novi politički trend u svijetu?

Soeren Keil: Rekao bih da događaji u Mađarskoj, Brazilu, a sada i u Srbiji, zapravo predstavljaju reakciju protiv desničarskog populizma. Trump je podržao Orbana – Orban je izgubio. Trump je podržao Jaira Bolsonara u Brazilu – Bolsonaro je izgubio. Čini se da među stanovništvom mnogih zemalja postoji opća svijest o tome da kandidati povezani s Donaldom Trumpom više nisu prihvatljivi. To je, po mom mišljenju, dobra vijest za demokratiju i za građane koji sami odlučuju ko će upravljati njihovom državom, ne prepuštajući tu odluku američkom predsjedniku i njegovom klanu. To je, također, način na koji ljudi potvrđuju svoju nezavisnost i pravo da glasaju za alternative. I lijepo je vidjeti da postoji tako nešto.