Nenad Čanak u Sarajevu: "U Srbiji je na djelu kokainsko pravoslavlje. Pomiješali tamjan i kokain"

"Kod nas u Srbiji na djelu je jedno kokainsko pravoslavlje. Pomiješali tamjan i kokain. Ovi što diluju kokain i oni koji daju priloge za crkvu – njih niko ne smije da dira. Jer su navijački dres i mantija pancir pred zakonom. Danas biti Srbin nije etnička, nego politička pripadnost."

Poručio je ovo, između ostalog, Nenad Čanak koji je tokom ovog vikenda u Sarajevu promovirao novu zbirku kolumni pod nazivom Kupleraj u balkanskom lavirintu.

Balkanski politički kupleraj

Riječ je o analitičkom osvrtu na politička previranja na ovim prostorima, uz hladnokrvnu dijagnozu regionalne stvarnosti, u kojem Čanak secira sistem koji opstaje na stalnom prekrajanju istih političkih narativa, balkanskim podjelama i apsurdima.

Balkansku političku scenu Nenad Čanak u novoj knjizi bez dlake na jeziku naziva kuplerajem. Objašnjava da su u tom haosu političari korisnici usluga, a narodi i nacionalne zajednice tek njihovi davaoci. Knjiga donosi eseje i komentare koji pokazuju da se praktično niz stvari koje determinišu našu sudbinu nisu mijenjale.

"Nije se mijenjao karakter režima u Srbiji, nije se mijenjao karakter manipulacija kojima smo bili izloženi, nije se mijenjalo mnogo toga. I upravo zbog toga, prepoznavši ono što se nije mijenjalo, sada je, mislim, da je vrijeme da ode generacija koja će zaista nešto moći da promijeni", citira FTV autora.

"Najznačajnije u ovoj zbirci kolumni Nenada Čanka je njegovo ukazivanje, izjednačavanje, ustvari, politike Slobodana Miloševića s nacizmom, ili, kako on to kaže, nacizam Slobodana Miloševića i fašizam Vojislava Šešelja. Dakle, on na osnovu srpskog nacionalnog pitanja, na osnovu unutrašnjih dešavanja u Srbiji i ratova koji su vođeni, pravi vrlo jasnu paralelu između nacizma i projekta Velike Srbije koji je provođen etničkim čišćenjem i zločinima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini", argumentira Dženana Karup Druško, promotorica knjige.

Dijagnoza

Izlazak ove zbirke nameće i šire pitanje: šta nam ona govori o stanju javne riječi na Balkanu danas? Jesmo li izgubili autore koji s takvim kontinuitetom i oštrinom smiju analizirati našu stvarnost?

"Nedostaje takvih ljudi u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u današnjoj Srbiji. Vidjeli smo nedavno šta se dešavalo prilikom ovog bala vampira koji se dešavao oko ratnog zločinca Ratka Mladića. Šteta je za Srbiju da nema više Čanaka, a šteta i za Bosnu i Hercegovinu da nema ovakvih ljudi više kod nas", zaključuje Bakir Hadžiomerović, promotor knjige.

U jednoj od ključnih kolumni pod nazivom Dijagnoza, Čanak piše da nema uspješnog liječenja bez tačne procjene bolesti. On predlaže da se o problemima Balkana i Srbije govori hladno i u trećem licu, posmatrajući ih kao pacijenta s kojim nemamo emotivne veze, kako bi se konačno došlo do istine.