Najveći zdravstveni rizik: Zagađenje zraka krivo za svaku osmu smrt u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od posljedica zagađenog zraka u svijetu umire godišnje više od sedam miliona ljudi, što znači da je zagađenje zraka krivo za svaku osmu smrt u svijetu rekao je Suvad Dedić, načelnik Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla.

"Sitne čestice u plućima dovode do pojave i pogoršanje astme, hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (HPBO) i raka pluća. U kardiovaskularnom sistemu uzrokuju srčane aritmije, ishemijske bolesti srca, kongestivno zatajenje srca, a na nervnom sistemu moždane udare", objašnjava Dedić.

Navodi da lebdeće čestice (10 μm) pojačavaju respiratorne simptome, povećavaju pojavu oboljenja od astme i smrtnost od raka pluća i kardiovaskularnih bolesti. Ozon smanjuje plućnu funkciju i povećava pojavu oboljenja od astme. Dalje, azot dioksid dovodi do pogoršavanje astme i HOPB-a, do kardiovaksularnih i cerebrovaskularnih oboljenja (aritmije srca, ICV-a).

"Sumpor dioksid znatno utječe na respiratorni sistem i plućnu disfunkciju, pogoršavanje astme i hroničnog bronhitisa, te uzrokuje upalu respiratornog trakta, pogoršanje srčanih oboljenja, povećava rizik ICV-a i smrtnost od raka. Ugljen monoksid pojačava respiratorne simptome i smanjuje plućnu funkciju. Zbog aerozagađenja unutrašnjeg i vanjskog okoliša najugroženija su djeca do pet godina starosti, starije osobe preko 60 godina, hronični plućni i srčani bolesnici", naveo je Dedić.

U Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla, zbog nastanka i pogoršanja bronhijalne astme u 2013. godini hospitaliziran je 61 pacijent, naredne godine 44, koliko i 2015. godine, dok je u 2016. godini liječeno 68 pacijenata. Tokom 2017. i 2018. godine, navodi, nije zabilježen porast hospitalizacija zbog bronhijalne astme, nego je stanje slično kao i prethodne četiri godine.

"U 2013. godini zbog hronične opstruktivne plućne bolesti u Klinici je liječen 341 pacijent, u 2014. 354, u 2015. godini 406, te u 2016. godini 320 pacijenata. Tokom 2017. i 2018. godine zabilježen je porast hospitaliziranih pacijenata zbog akutnih egzacerbacija hronične opstruktivne plućne bolesti", tvrdi načelnik Dedić.

Po njegovim riječima, rak pluća je četvrti najčešći rak u Evropi, s više od 410.000 novih slučajeva koji su dijagnostificirani 2012. godine. Procjenjuje se da je karcinom pluća odgovoran za skoro 1,59 miliona umrlih širom svijeta, što čini ukupno 19,4 posto svih karcinoma. Objašnjava da do nastanka raka pluća dovode ekspozicija finim česticama faktora aerozagađenja kao što su gasovi, čestice prašine i druge štetne materije nastale u industriji, toplanama na ugalj i sagorijevanjem benzina i dizela: smog, dim, sumpor dioksid, azotni oksid, amonijak, ugljen dioksid, ugljen monoksid, metan i policiklični aromatski ugljovodonici.

"Tokom 2014. godine od raka pluća liječeno je u Klinici za plućne bolesti Tuzla 216 pacijenata, 2015. godine 246, u 2016. godini 280, prošle godine 282, a do 1. novembra 2018. godine 238 pacijenata. Od upale pluća liječena su 722 bolesnika, a od 2013. do 2016. godine, više od polovine pacijenata bili su stariji od 60 godina. Najveći procent liječenih bolesnika zabog pneumonija (upala pluća) bio je liječen od novembra do aprila, tokom navedenih godina bilježi se porast broja oboljelih", kaže tuzlanski specijalista.

Dedić građanima preporučuje da izbjegavaju boravak u aerozagađenim sredinama, naročito u danima s visokim koncentracijama štetnih čestica i gasova. Također, sugerira smanjenje kretanja i boravak vani, a ukoliko je neophodno, koristiti maske. Podsjeća da je provjetravanje i dobra ventilacija životnih i radnih prostora veoma bitna zbog unutrašnjeg aerozagađenja. - Treba vršiti redovne vakcinacije rizičnih grupa (influenca, pneumokok), te uzimati dovoljne količine tečnosti, vitamina i minerala, adekvatno oblačenje, kao i redovne liječničke kontrole hroničnih bolesnika. U slučaju pojave bilo kakvih simptoma blagovremeno se treba javiti ordinirajućem ljekaru ili specijalisti pneumoftiziologu, internisti kardiologu, pedijatru ili neurologu – savjetuje.

Zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice naročito na hronične plućne bolesnike, koji boluju od astme i hronične obstruktivne plućne bolesti i bolesnike s dijagnozom kardio-cerebro vaskularnih bolesti.

"Prema međunarodnoj Agenciji za istraživanje raka, štetne čestice i gasovi u zraku su potvrđeni kancerogenici, koji ovisno od koncentracije i dužine ekspozije uzrokuju rak pluća. Aerozagađenje se smatra jednim od uzroka porasta incidence i prevalence u svijetu, astme, HOPB-a, karcinoma pluća, upala gornjih i donjih disajnih puteva, alergija i povećane stope smrtnosti", zaključio je načelnik Klinike za plućne bolesti UKC Tuzla Suvad Dedić.