Najljepši primjer sarajevske orijentalne arhitekture: Svrzina kuća ponovo otvorena za posjetitelje

U ponedjeljak, 18. novembra, ponovo je otvorena Svrzina kuća, jedan od najljepših primjera sarajevske orijentalne arhitekture, koja je oduvijek bila ponos Bosne i Hercegovine.

Nakon obnove, ovaj dragulj bosanske i bošnjačke stambene kulture ponovo dočekuje posjetitelje, koji će imati priliku uživati u njenoj ljepoti i bogatoj istoriji.

Kako je najavljeno iz Muzeja Sarajeva, svečano otvaranje Svrzine kuće traje od 10 do 16 sati, a svi zainteresirani bit će počašćeni besplatnim ulazom i tradicionalnim sokom od ruže.

"Sretni smo što možemo ponovo otvoriti vrata Svrzine kuće, koja sada ponovo zrači svježinom i ljepotom. Ovaj jedinstveni kompleks stambene arhitekture ćemo i dalje čuvati, obnavljati i održavati, te uživati u njenoj originalnosti i unutrašnjem i vanjskom ambijentu, koji svjedoči o stoljećima tradicije i mira", poručuju iz Muzeja Sarajeva.

Svrzina kuća je pravi primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda, gdje su privatnost i porodica bili ključni, ali uvijek u skladu s društvenim životom mahale. Svi dijelovi kuće osmišljeni su kako bi pružili udobnost i slobodu svim članovima porodice, dok je ograda, koja je obično bila postavljena uz ulicu, odvajala privatni prostor od javnog.

Dvorište kuće, obloženo oblim kamenom za lakše održavanje, zrači toplinom i prirodnom slobodom. U njemu se nalazi šadrvan, fontana ili česma kao osnovni dio higijene prije ulaska u kuću. Unutrašnji prostori, poput hajata i divanhane, osiguravali su privatnost, dok su u prizemlju i prvom spratu obitavali članovi porodice, uživajući u udobnosti i čaršijskom pogledu.

Svrzinu kuću je izgradila poznata sarajevska porodica Glođo, a nakon što su ostali bez muških nasljednika, kuća je prešla u vlasništvo porodice Svrzo. Ova stara sarajevska i begovska porodica bila je važan dio političkog i društvenog života grada, a njihov utjecaj na kulturni i vjerski razvoj Bošnjaka bio je značajan.

Nekada posjednici velikih imanja, porodica Svrzo izgubila je svoje posjede nacionalizacijom 1948. godine, a danas jedini ostatak njihovog kulturnog naslijeđa predstavlja upravo Svrzina kuća. Kuća je prvi put otvorena za javnost šezdesetih godina prošlog stoljeća, a nakon obnove tokom opsade Sarajeva, ponovo je otvorena 1997. godine. Posljednja velika rekonstrukcija obavljena je 2005. godine, kada su obnovljeni krov, kaldrma i instalacije, a restaurirani su i slikarije na musandari u Velikom halvatu.

Muzej Sarajeva je također izdao monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku, koja detaljno opisuje historiju i značaj ovog kulturnog spomenika.