Mladići i nasilje ili kako "biti muško"

Foto: Damir Zeković, radiosarajevo.ba


U zgradi zajedničkih institucija u srijedu je održana konferencija o promociji rodno ravnopravnih normi, zdravih životnih stilova i nenasilnog ponašanja mladih pod naslovom Mladići i nasilje: Putevi za promjene.

Konferencija se tiče mladića iz BiH, Hrvatske i Srbije koji se suočavaju sa specifičnim izazovima. Visoka stopa rodnog i vršnjačkog nasilja zabilježena je u cijeloj regiji tokom i nakon rata. Krute društvene norme doprinose neravnopravnim stavovima i ponašanju, rizičnim stilovima života i toleranciji nasilja među adolescentima. Posljedice nasilja u porodici i zajednici, ozbiljno utiču na razvoj i zdravlje mladih muškaraca i žena. Adolescencija je kritičan period u kojem mladi ljudi razvijaju i demonstriraju svoje stavove vezane za rod, spol i nasilje. Istraživači i osobe koje rade sa mladima prepoznali su važnost svog rada sa mladićima na njegovanju rodno ravnopravnih stavova i ponašanja, a sve u cilju smanjenja nasilja i promovisanja pozitivnih uticaja na mlade.

Konferenciju su otvorili Ministar pravde BiH - Bariša Čolak, ambasador Kraljevine Norveške Jan Braathu, Sumka Bučan, John Crownover i Saša Petković ispred Care NW Balkans te Adnan Cviko ispred Asocijacije za seksualno i reproduktivno zdravlje XY i Bojana Trninić iz Centra za razvoj mladih i zajednice Perpetuum Mobile iz Banja Luke.



O projektu Budi muško, Forumu mladića i promociji nenasilnog ponašanja mladih pitali smo Damira Zekovića, predstavnika Foruma mladića iz Sarajeva i jednog od učesnika konferencije:

RadioSarajevo: Šta je zapravo Forum mladića?
Damir Zeković: Forum mladića je skup raznoraznih oblika muškaraca, odnosno mladića koji će da postanu muškarci i koji će da kreiraju kampanju koja će da bude raskidanje stereotipa o pravim Balkancima.

RadioSarajevo: Šta obuhvataju vaši sastanci?
Zeković: Naši sastanci prije svega obuhvataju zabavu. Prije svega želimo da se družimo, da se zabavimo i da se upoznajemo sa ljudima. Obuhvaćeno je pet gradova: Prokuplje i Beograd iz Srbije, Sarajevo i Banja Luka iz BiH i Zagreb iz Hrvatske. Donedavno je tu bila i Podgorica, ali iz nekih razloga više nije.

RadioSarajevo: Imate li neki lični motiv?
Zeković: Lični motiv svima nama je "Budi muško".

RadioSarajevo: Kakve su reakcije okoline?
Zeković: Za sada su pozitivne. Dobili smo ono što smo htjeli – dobili smo medijsku pažnju i pažnju mladića, što je najvažnije. Budi muško je sada projekat na jednom zavidnom nivou i nadamo se da će se održati. Ovo je tek treća godina i nadamo se da će trajati još mnogo godina.

RadioSarajevo: Kako se nosite sa stereotipima?
Zeković: Mi stereotipe više uopće ne poznajemo.

RadioSarajevo: Kada se ljudima spomene Forum mladića, prve su asocijacije da je to neko gay udruženje. Imate li problema zbog toga?
Zeković: Za sada nemamo. Međutim, etiketiranje postoji . Vjerovatno zato što se projekat zove Budi muško. Kada počnemo da radimo i razbijamo predrasude koje sada postoje, ljudi stvore neku averziju. Ali, kada nas malo bolje upoznaju, onda shvate ko smo mi.

RadioSarajevo: Kakva je komunikacija sa drugim državama?
Zeković: Komunikacija je super. Mi ne poznajemo nikakve granice, jednostavno želimo da se družimo, putujemo i radimo.


O projektu Inicijativa mladića više nam je rekao njen projekt menadžer - Saša Petković:


Foto: Saša Petković, radiosarajevo.ba


RadioSarajevo: Koji su ciljevi projekta i na koji način ih planirate sprovesti?
Saša Petković: Generalna ideja projekta je da mladići od 13 do 19 godina stvore svijest o potrebi rodne ravnopravnosti, odnosno nenasilja kao solucije. Prije tri godine, kada smo krenuli sa projektom, bilo je nekoliko kvalitetnih i sveobuhvatnih istraživanja iz kojih smo naučili da je bolje da radimo sa mladićima od 13, 14 i 15 godina, jer tada možemo uticati na njihove stavove u budućnosti. Za takve promjene je potrebna široka koalicija nevladinog sektora, edukativnih radionica, programa, reforme obrazovnog sistema u školstvu i mnogo više priče o temama koje se smatraju tabuom. Ono što smo primjetili u istraživanju je da je mladićima stvarno prijala pažnja. Dosta njih je izjavilo: "Pa nama se ovo dopada, niko sa nama nikada nije ovako razgovarao". Treba imati pristup prema tim mladim osobama, tako da se oni otvore prema vama da možete od njih dosta saznati i naučiti, pa onda kreirati programe. Mi to, konkretno, radimo u školama. U Sarajevu i Banjoj Luci u po dvije škole. S tim da aktivnosti i intervencije radimo u po jednoj. U svim smo radili istraživanja, ali smo samo u po jednoj provodimo edukativne radionice i kampanju Budi muško. U martu naredne godine ćemo uraditi završno istraživanje i mjerit ćemo uticaj naših intervencija i da li je došlo do promjene svijesti mladih ljudi. Naravno, to ćemo porediti i sa školama u kojima ništa nismo radili. Mi, pored BiH, radimo u Srbiji i Hrvatskoj, s kojima razmjenjujemo iskustva. Ova ista konferencija je održana u Zagrebu, a održat će se i u Beogradu. Pokušavamo da započnemo jedan politički dijalog i zamolimo vlasti da se aktivnije uključe i daju nam podršku.

RadioSarajevo: Možete li napraviti neku komparaciju između država?
Petković: Koliko god željeli da budemo različiti, rezultati su nam identični. Mladi se suočavaju sa istim problemima.

RadioSarajevo: Postoje li neki aktuelni trendovi u svijetu, vezani za ovu temu?
Petković: Postoje. I mi smo se, u BiH, uključili u tzv. White ribbon kampanju, a članovi smo i Man engage mreže, mreže 400 nevladinih organizacija. Svima će biti bolje ako znamo da postoje alternative šamaru i šaki. Nažalost, žene još uvijek trpe najviše nasilja.

RadioSarajevo: Koliko sociološko tumačenje agresivnosti kod muškaraca ima veze sa Balkanom, stereotipima i geografskim kontrastom Sjever – Jug?
Petković: Šta je u stvari maskulinitet? To je zapravo taj balkanski tip muškarca u negativnom kontekstu. To nije biološki. Biološki smo rođeni kao dva pola – muškarci i žene. Skoro sam bio u Norveškoj i mogu reći da su ljudi, koji su potomci Vikinga, prilično "pitomi". Zakonodavstvo, njihova svijest i ekonomski dio razvoja su učinili da ljudi, koji imaju novca, više mogu da se posvećuju ovakvim stvarima. Ovdje je ekonomija užasan problem. Ekonomska kriza i nedostatak novca su učinili da su očevi i majke van kuće i nemaju vremena da se posvete svojoj djeci. Eto uzroka. Kada su ljudi siti i imaju dovoljno novca i vremena da se bave sobom, onda bi se bavili i ovom problematikom. Nasilje je ovdje uzgredna, kolateralna šteta. Što se tiče kontrasta i južnjačke "vrelije krvi", sociološka i antropološka istraživanja su pokazala da možda nekih 4% gena može pokazati da neko nosi genetsku predispoziciju nekog naroda. Nasilje je ono što je naučeno. Ako dijete vidi da otac tuče majku, statistike pokazuju da će takva djeca na ulici ulaziti u fizičke sukobe i u budućem braku činiti isto. To pokazuje da je nasilje socijalna kategorija koja se uči.




"Budi muško" i nasilje među srednjoškolcima