Mesihović-Dinarević: Više od četvrtine kardiovaskularnih bolesti povezano je sa zagađenjem zraka

"Kardiovaskularne bolesti su vodeći faktor rizika mortaliteta svugdje u svijetu, pa i kod nas. Više od 25% njih je nastalo zbog aerozagađenja", istakla je akademkinja Senka Mesihović-Dinarević, autorica knjige "Aerozagađenje i zdravlje: interdisciplinarni pristupi i savremeni izazovi", predstavljene danas u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine povodom Svjetskog dana srca.

Knjiga je rezultat višegodišnjeg interdisciplinarnog rada i istraživanja koje je, prema riječima akademkinje Mesihović-Dinarević, obuhvatilo oko 3.000 učesnika, 1.800 djece i 900 odraslih sa područja Sarajeva. Cilj istraživanja bio je sagledati utjecaj kvaliteta zraka na zdravlje stanovništva iz različitih naučnih perspektiva, a njegovi rezultati objedinjeni su u publikaciji koju su pripremili stručnjaci iz oblasti medicine, fizike, javnog zdravstva i drugih disciplina.

Ona je podsjetila da se obilježavanje Svjetskog dana srca u okviru Odbora za kardiovaskularne bolesti i Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira već 16 godina, tokom kojih su održani brojni simpoziji i javna predavanja, a rezultati rada ostali su zabilježeni u recenziranim publikacijama. "To je negdje preko 2.000 stranica i preko 135 učesnika tokom ovih 16 godina", navela je akademkinja Mesihović-Dinarević.

Ovogodišnji skup bio je posvećen upravo povezanosti zdravlja srca, kvaliteta životne sredine i prevencije bolesti. Akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, otvarajući skup, istakla je značaj dugogodišnjeg rada akademkinje Mesihović-Dinarević i Odbora za kardiovaskularne bolesti. 

"Veoma je važno da u Akademiji imamo projekte koji dođu do svog kraja i onda budu prikazani i prezentirani u vidu udžbenika", kazala je akademkinja Lincender-Cvijetić, ističući da publikacija treba biti dostupna studentima, ljekarima, specijalistima i svima koji se bave utjecajem aerozagađenja na zdravlje.

O knjizi je govorio i emeritus prof. dr. sci. Vjekoslav Krželj iz Splita istakavši važnost multidisciplinarnog aspekta knjige, ali i važnost tematike, jer je sve "učestaliji uticaj aerozagađenja na prijevremeno rođenje, manju porođajnu težinu, kao i povećani rizikom za određene zdravstvene probleme", istakao je emeritus Krželj.

Jedan od promotora bio je i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Mehmed Kulić kazavši da je ova knjiga "pravovremen i višestruk doprinos za suzbijanje ove bolesti" ističući da "ovo nije okolišni problem, nego važno zdravstveno i civilizacijsko pitanje."

Jedan od autora publikacije, dr. Nihad Fejzić, ukazao je na potrebu da se problem aerozagađenja posmatra kroz koncept "One Health" (Jedno zdravlje), koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

"Na isti način kao što aerozagađenje ima negativne posljedice za zdravlje ljudi, otvorili smo pitanje aerozagađenja kroz životinje, ali i aspekt sigurnosti hrane", kazao je Fejzić. Posebno je upozorio da problem aerozagađenja nije moguće riješiti iz perspektive samo jedne naučne discipline. Potrebni su, kako je naglasio, zajednički doprinosi različitih stručnjaka, institucija i cijele društvene zajednice.

Profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Muhamed Hadžiabdić, jedan od autora publikacije i istraživač fizike disperzije polutanata u urbanim sredinama, istakao je da kvalitet zraka u Sarajevu predstavlja kompleksan društveni problem.

"Nismo mi daleko u smislu rješenja. Mi smo daleko u smislu političkih odluka", rekao je Hadžiabdić. Prema njegovim riječima, jedan od ključnih koraka jeste smanjenje emisija, posebno onih povezanih s ložištima koji je gorući problem, a to podrazumjeva postepeno izbacivanje korištenja čvrstih goriva poput uglja, uz dosljednu primjenu standarda kvaliteta goriva i tehničkih standarda za vozila koji postoje, ali se ne primjenjuju. Ukazao je i na potrebu pažljivijeg planiranja razvoja Sarajeva, imajući u vidu specifičnosti njegovog urbanog i klimatskog prostora.

"Rješenja postoje, nisu nepoznata, ali treba neke hrabrosti i političke odluke. To je ključno", zaključio je prof. dr. Hadžiabdić.

Autori publikacije saglasni su da aerozagađenje nije problem koji se može posmatrati samo kroz statistiku kvaliteta zraka. Njegove posljedice potrebno je povezati sa zdravstvenim podacima, urbanim planiranjem, načinom grijanja, saobraćajem, okolišem, sigurnošću hrane i drugim faktorima koji određuju kvalitetu života.

Čak 80% prijevremenih smrti može se prevenirati. Zato briga o srcu ne počinje u ordinaciji, već svakodnevnim izborima, od prestanka pušenja i umjerenog odnosa prema alkoholu, do zdrave ishrane, kontrole krvnog pritiska i holesterola.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine kroz rad Odjeljenja medicinskih nauka i Odbora za kardiovaskularne bolesti nastavlja, kako je istaknuto na skupu, povezivati naučna istraživanja sa javnošću, stručnom zajednicom i institucijama koje donose odluke. Publikacija "Aerozagađenje i zdravlje: interdisciplinarni pristupi i savremeni izazovi" predstavlja upravo takav pokušaj, da se naučni rezultati objedine, učine dostupnim različitim stručnim i društvenim akterima i posluže kao osnova za bolje razumijevanje problema koji direktno utiče na zdravlje stanovništva.

Obilježavanje Svjetskog dana srca u ANUBiH-u održava se svake godine 29. septembra različitim aktivnostima kako bi se promovisalo zdravlje i prevencija kardiovaskularnih bolesti.