Media Centar | TV Herceg-Bosne o 'vezi' Sarajeva i Teherana – jednostranost, manipulacija, huškanje

Prilogom, u kome su prekršeni novinarski postulati, Sarajevo i Bosna i Hercegovina se pokušavaju simbolički konstruisati kao potencijalni sigurnosni problem za Evropu, piše Media Centar u analizi objavljenoj u petak, 13. marta.

Prilog pod naslovom "Osovina Sarajevo Teheran: Islamistička guja u srcu Europe", novinara Jurice Gudelja koji je emitovan na Radioteleviziji Herceg-Bosne, izazvao je brojne reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti, jer je stigmatizirajući, huškački i jednostran, smatraju medijski profesionalci i analitičari. Zbog njegovog sadržaja prijavljen je i regulatoru.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je potvrdila za Media.ba da je primila nekoliko pojedinačnih prigovora u vezi s ovim prilogom te dodala da će u skladu sa tim postupiti po službenoj dužnosti i pokrenuti preliminarnu proceduru predviđenu Pravilnikom o postupku rješavanja povreda uslova dozvole i propisa RAK-a.

U spornom prilogu, autor se bavio napadima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela na Iran te načinu na koji se "globalni sukobi prelijevaju na Bosnu i Hercegovinu", upozoravajući u samom uvodu da stvaraju "nove linije podjele u društvima u Bosni i Hercegovini". U sadržaju priloga se spominju "veze bošnjačke politike i Irana" za koje je navedeno da "traju više od pola stoljeća". Poručuje se i da Bosna i Hercegovina "mora jasno biti na strani Zapada i protiv teokratskih režima koji podržavaju teroriste diljem svijeta i ubijaju vlastite građane".

Prilog je problematičan iz više razloga. Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da se radi o klasičnoj propagandnoj simplifikaciji sukoba na Bliskom istoku i pokušaju da se Bosna i Hercegovina prikaže kao neka vrsta "minijaturne verzije globalnog sukoba civilizacija".

Takva interpretacija obnavlja, kako je Mujagić izjavila za Media.ba, staru ratnu matricu iz devedesetih godina, prema kojoj se etničke zajednice u Bosni i Hercegovini predstavljaju kroz pojednostavljenu civilizacijsku podjelu: jedni su navodno okrenuti Zapadu i predstavljeni kao "civilizirani", dok su drugi povezani s Istokom i implicitno označeni kao "barbarski".

"Riječ je o tipičnom primjeru sekuritizacije političkog diskursa, u kojem se kompleksna društvena i politička pitanja namjerno prevode u jezik sigurnosnih prijetnji. Na taj način Sarajevo i Bosna i Hercegovina pokušavaju se simbolički konstruirati kao potencijalni sigurnosni problem za Evropu, čime se delegitimizira svaki oblik političkog ili moralnog otpora koji se poziva na mir, međunarodno pravo i humanističke vrijednosti", ističe profesorica Mujagić, kojoj su u fokusu naučnog i istraživačkog rada društveni i politički konflikti, građanske vrline, mediji i demokratizacija javne sfere.

Osim dva sagovornika, problem i prateći snimci

Problematični dijelovi priloga tiču se i njegovog samog opremanja, za čije potrebe su, kao prateću ilustraciju, odabrani arhivski snimci protesta u Sarajevu koji su održavani za Gazu. Prostor za komentarisanje omogućen je samo dvojici sagovornika - Frani Yehudi Kolonomosu Martinčeviću i Robertu Kolobari, čime nisu zadovoljeni profesionalni standardi u novinarstvu.

Robert Kolobara, predstavljen kao stručnjak za sigurnost, često je pozivan za sagovornika u prilozima i gostovanjima na navedenoj televiziji, koja je naklonjena politici HDZ-a BiH. Njegovo komentarisanje Irana i "veza sa BiH" također je često u njenim programima. U februaru ove godine, Iran je nazvao "matičnim brodom za sve teroriste Bliskog istoka i Europe".

U junu prošle godine, Kolobara je govorio o "političkom pozicioniranju u Bosni i Hercegovini" komentarišući vojne operacije između Izraela i Irana, izjavivši da sastanak ministra odbrane Bosne i Hercegovine sa iranskim vojnim atašeom, "nije gaf, nego pokazatelj kontinuiteta politike koja simpatizira iranske režime".

U manipulirajućoj kolumni, iz oktobra prošle godine, bavio se Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini, navodeći da se tu etničku grupu želi "povijesno istrijebiti, ukloniti iz njihove vlastite povijesti i kao nadomjestak umetnuti jednu malignu fikciju nastalu u glavama gostiju jednog sarajevskog hotela sa početka devedesetih". "To je ono što nazivamo leukemijom povijesti", napisao je Kolobara.

Komentarišući sporni prilog na RTV Herceg-Bosne u kolumni napisanoj za Radiosarajevo.ba, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Kolobaru naziva "likom koji se povremeno pušta u javni prostor kako bi zaoštrio političku retoriku ili skrenuo pažnju s nekog drugog problema".

Frano Martinčević, drugi sagovornik u prilogu koga je odabrao Gudelj, također je u nekoliko navrata bio gost RTV Herceg-Bosne, gdje je komentarisao "geopolitička zbivanja na Bliskom istoku". Po struci muzičar, rano je, kako je rekao u jednom od priloga spomenute televizije, "razvijao i političku karijeru". Otac mu je Hrvat iz Kreševa, a majka Židovka iz Sjeverne Makedonije. Početkom 1990-ih je, kako je kazao, pristupio "Hrvatskoj demokratskoj zajednici, u kojoj je formirao svoj nacionalni i politički stav". U svojim stavovima o Sarajevu, glavni grad Bosne i Hercegovine naziva "jastrebom antisemitizma u Europi".

Iz Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine su, između ostalog, upozorili da Martinčevićevo javno djelovanje može imati štetne posljedice po položaj Jevreja u Bosni i Hercegovini, odnose među narodima, međureligijski dijalog i ukupne društvene odnose u zemlji, dodajući da nema nikakvu funkciju u Jevrejskoj zajednici BiH.

Opasan i štetan diskurs

Prilog koji je emitovan na navedenoj televiziji je, prema riječima sagovornika Media.ba, manipulativan, jednostran, stigmatizirajući, s huškačkim diskursom, a svi novinarski postulati su prekršeni.

„Ovo je čista stigmatizacija i huškački diskurs kakav je neprihvatljiv u odnosu na odredbe Kodeksa RAK-a, ali i opasan i štetan u odnosu na društveno prihvatljive vrijednosti ljudskih prava i uloge medija“, kaže Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

S obzirom na to da RTV Herceg-Bosne ima važeću dozvolu za emitovanje koju je odobrio regulator, Rudić ističe da bi s tim u vezi morali poštovati Kodeks u svim okolnostima.

„To bi trebali znati novinar - autor priloga, kao i urednici ovog medija. To bi trebali znati i političari iz Parlamenta Federacije BiH, te bi, umjesto što sada vode političku hajku protiv RTV Herceg-Bosne, mogli podnijeti žalbe RAK-u i tražiti od njih reakciju u smislu primjene Kodeksa i kršenja uvjeta dozvole“, istakla je Rudić.

Poručuje i da je porazna činjenica da bilo koji medij u Bosni i Hercegovini pokušava „(sve) muslimane i Bošnjake u Bosni i Hercegovini i Sarajevu stigmatizirati, uvrijediti (guja u srcu Europe) i predstaviti kao terorističku opasnost kroz prizemno i huškačko tumačenje rata udaljenog hiljadama kilometara od nas“.

Više čitajte mna linku OVDJE.