'Maštoviti' narko-karteli: Zašto šverceri kokaina toliko 'vole' banane?

Nedavni 'slučajni' pronalazak više od stotinu kilograma kokaina u paketima sa voćem, među kojima su bile i banane, otvorio je niz pitanja, pogotovo iz razloga što su ovakvi i slični slučajevi i ranije zabilježeni u Bosni i Hercegovini, a potogovo u regiji.

Podsjetimo, i početkom godine, tačnije u januaru, u sklopu akcije kodnog naziva "Kruna", pronađeno je više od 50 kilograma kokaina. Pogađate - droga je i tada bila među kutijama banana.

Tako se samo po sebi nameće pitanje - zbog čega krijumčari kokaina toliko 'vole' banane?

Stručnjaci su mišljenja da je jedan od razloga sve češćeg sparivanja banana i kokaina to što su oboje česti produkti Latinske Amerike, koji su istovremeno popularni u Europi.

Krijumčari igraju 'na kartu rizika' koji je temeljen na postocima jer je u praksi, na terenu, gotovo nemoguće pregledati ni pet posto svih paketa banana.

Primarni razlog

Ipak, primarni razlog korištenja banana kao krinke za šverc kokaina je taj što su banane - lako kvarljiva roba, kaže za portal Radiosarajevo.ba Marko Nicović, član Svjetske asocijacije šefova policija i bivši prvi čovjek beogradske policije.

"Banane su lako kvarljiva roba. Kada 'udarite', recimo na tonu kokaina, i istovarite čitav tovar, ali ne nađete ništa, plaćate odštetu. Znači, mafija koristi kvarljivu robu, jer policija i carinici su prinuđeni da istovare čitav tovar, a ako ne nađu narkotike, država plaća odštetu", pojašnjava Nicović.

Naš sagovornik kaže da narko-karteli koriste i druge 'lukave' načine za krijumčarenje droge.

"Koriste i voće u konzervama. Da bi našli kokain, morate otvoriti konzervu. Čim se otvori konzerva, to je pokvarena roba. I ista je procedura, ako ne pronađu drogu, plaćaju odštetu. Također plaćaju i za kašnjene same robe", dodaje Nicović.

Vjerovali ili ne, 'maštoviti krijumčari' koriste čak i rakove prilikom šverca narkotika.

"Primjera radi, spremaju se rakovi iz Turske za Austriju. Ako je, recimo, juli i 35 stepeni, te istovare napolje rakove iz hladnjače, oni se pokvare. I onda moraju platiti, recimo, 400 ili 500 hiljada maraka za tovar koji nije sadržavao heroin ili neku drugu drogu", kazao je Nicović.

Zbog svega navedenog, carinici, policija i druge nadležne institucije se nekada i 'suzdržavaju' da otvaraju ovakve i slične pošiljke, ukoliko nisu sigurni da u njima ima droge, naglašava Nicović. Istražitelji su prinuđeni da djeluju u većini slučajeva samo na osnovu dobro provjerenih operativnih saznanja sa terena.

Otvaraju lažne firme

"Mafijaši znaju ciljano poslati, zaista, samo voće ili drugu regularnu robu i ukoliko saznaju da se otvarala takva pošiljka, onda ponovo šalju voće sa drogom, znajući da slijedeći put vjerovatno neće biti na meti detaljnih kontrola i pregleda", kaže Nicović.

Nicović, komentirajući posljednju zapljenu u Širokom Brijegu, kaže da mafija ciljano ide na firme koje se zaista bave distribucijom voća.

"I oni sami otvaraju lažne firme za distribuciju voća, a isto tako i isporučuju takvim kompanijama kako ne bi bili sumnjivi. Također, igraju i 'na kartu' velikih količina voća koje carinici i policija, zbog već spomenutih razloga, ne usuđuje se tako lako otvarati", zaključio je Nicović.