Lagumdžija objasnio zašto je BiH glasala protiv rezolucije o nacizmu: "Usklađujemo politiku sa EU"

Stalni ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija reagirao je na komentare o glasanju BiH protiv rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma, poručivši da takve reakcije pokazuju nepoznavanje sadržaja dokumenta i vanjskopolitičkog opredjeljenja naše zemlje.

Rezolucija pod nazivom "Suzbijanje veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose raspirivanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije" usvojena je 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Za dokument je glasalo 117 država, 53 su bile protiv, dok je devet bilo suzdržano.

Prije glasanja o rezoluciji usvojen je amandman Velike Britanije, sa 64 glasa za, 44 protiv i 55 suzdržanih. Njime je u tekst vraćen dio koji se odnosi na zloupotrebu borbe protiv neonacizma kao izgovora za agresiju na Ukrajinu.

Lagumdžija je za portal Radiosarajevo.ba pojasnio da se nije glasalo samo o naslovu rezolucije, nego o sadržaju dokumenta koji ima 11 stranica, 20 tačaka preambule i 75 članova.

"Prestala me je čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica, da ne koristim druge još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova, onih koji se čude zašto je BiH u UN glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma", naveo je Lagumdžija.

Zašto je BiH glasala protiv rezolucije?

Prema njegovim riječima, rezoluciju kao kosponzori su predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.

Lagumdžija je podsjetio da se Bosna i Hercegovina Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koji je ratificiran u Parlamentu BiH, obavezala na usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom EU.

"Za početak bi mogli krenuti od činjenice da je svima dobro poznato zvanično opredjeljenje Bosne i Hercegovine, uvažavajući sve zemlje članice UN-a, da usklađuje i zastupa vanjsku i sigurnosnu politiku sa Evropskom unijom, a ne sa Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom", naveo je.

Istakao je da je Misija BiH pri UN-u posljednjih godina u potpunosti ispunjavala ovu obavezu, a da je to posebno važno nakon dobijanja kandidatskog statusa i zahtjeva za otpočinjanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Prema njegovim navodima, BiH posljednje četiri godine ima identičan stav kao Europska unija kada je riječ o ovoj rezoluciji, a isti stav dijele i Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

BiH se pridružila zajedničkoj izjavi Europske unije

Lagumdžija je naveo da se BiH prije glasanja pridružila zajedničkoj izjavi Europske unije, zajedno s Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom i San Marinom.

U toj izjavi, kako je pojasnio, ukazano je na to da se tekstom rezolucije ne pravi razlika između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, što je, prema stavu EU, Rusija činila u Ukrajini kako bi pronašla opravdanje za vođenje rata protiv nezavisne države.

Posebno je naglasio da se u izjavi jasno potvrđuje opredijeljenost za borbu protiv svih oblika rasizma i netolerancije.

"U potpunosti smo posvećeni globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezanih netolerancija, a da, nažalost, ponuđena ruska rezolucija ne pomaže u tom smjeru, već naprotiv ide u potpuno drugom pravcu", naveo je Lagumdžija citirajući zajedničku izjavu.

Dodao je da je glasanje protiv konkretnog dokumenta, prema njegovom tumačenju, u skladu s vanjskopolitičkim opredjeljenjem BiH, a ne odbacivanje borbe protiv nacizma, rasizma i drugih oblika mržnje.

Isti stav BiH posljednje četiri godine

Lagumdžija je podsjetio i na rezultate glasanja o ovoj rezoluciji tokom prethodne četiri godine. Kako je naveo, dokument je usvajan sa 112 do 117 glasova za, među kojima su, kao stalne podržavateljice, bile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva i Srbija, uz veliki broj država Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.

S druge strane, BiH je, prema njegovim podacima, u istom periodu glasala protiv, zajedno s 50 do 54 države. Među njima su bile sve članice Europske unije, SAD, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i države Zapadnog Balkana koje su podržale rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"Bilo bi pametno raznim komentatorima da prije izlaska u javnost pročitaju makar ono što piše ispod naslova rezolucije kako se ne bi nepotrebno provaljivali sa svojim raskošnim neznanjem", poručio je Lagumdžija.