Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru služi kao turistička atrakcija

Ipak, u pojedinim dijelovima zemlje postoje džamije koje zbog nemara društvene zajednice ili nedostatka finansijskih sredstava više nisu u upotrebi i, uglavnom, služe samo kao turistička atrakcija i prilika za fotografiranje.

Jedna od takvih džamija je i Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru, džamija od posebnog historijskog značaja izgrađena za vrijeme Osmanlija, koja uglavnom služi kao mjesto koje posjećuju turisti što prolaze kroz Hercegovinu.

Sagrađena je 1617. godine i jedina je mostarska džamija u kojoj je sačuvana prvobitna boja i dekoracija zidova. Iako je bila pod zaštitom UNESCO-a 1993. godine ostala je bez munare, a nisu pošteđeni ni njeno dvorište ni kupola.

U bilješkama se kaže da je Mehmed Koska iz Mostara i da je on podigao tu džamiju. Nad njenim vratima se čita natpis:

”Mehmed-paša je za božiju ljubav sagradio ovu džamiju da bude na ovom mjestu. Sveti duh reče joj hronostih: ”Hram božiji i boravište dobrih ljudi”

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom se graditeljska cjelina - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa u Mostaru proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

"Graditeljska cjelina se sastoji iz objekta džamije, medrese, šadrvana, turbeta i džamijskog harema sa par nišana smještenih u kaldrmisanom dvorištu. Sa istočne i sjeverne strane kompleks je oivičen dućanima i pijacom, dok sa strane zapada i juga ima otvoren pogled na Neretvu i Stari most. Pristup kompleksu i džamiji je omogućen samo sa jedne – istočne strane",  naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Kroz prolaz zasvođen polukružnim svodom, iznad kojeg se ranije nalazio privatan stan, ulazi se u prostrano dvorište u čijem centralnom dijelu se nalazi šadrvan. Nasuprot džamiji nalazi se objekat medrese i turbe.

Iz pisanih izvora saznajemo da je Mehmed Koski-paša rođen u Mostaru. 

Poslije povlačenja iz službe  safera 14. maja 1606. godine, Koski Mehmed-paša je živio još pet godina i umro je 1611. godine. Izgradnju džamije je dovršio njegov brat Mahmud.

U istoj vakufnami se spominje i izgradnja Koski Mehmed-pašina hanikaha. Ovaj dobrotvor je za izdržavanje džamije i hanikaha ostavio nekretnine u Mostaru, Suhodolu i Vrapčićima.

U Starom gradu u Mostaru, u periodu osmanske uprave su izgrađene neke od najmonumentalnijih i arhitektonski najznačajnijih građevina grada.

"Objekti javne arhitekture zidani su od kamena, monumentalno, s velikim brojem kupola i svodova i bogatim dekorativnim elementima. Izgradnja potkupolnih objekata predstavlja vrhunac primjene materijala i tehnika građenja. Arhitektura kupolnih džamija i drugih objekata sa kupolama i svodovima, slično prostornom rješavanju iz XVI stoljeća, u pogledu primijenjenih materijala, tehnika građenja i konstrukcije pokazuju veliku sličnost sa konstrukcijama koje su primijenjivane na sličnim zdanjima u Maloj Aziji i Turskoj. Osnovnu zidanu građu predstavljaju kamen i opeka, a u njihovoj primjeni prisutni su lokalni graditeljski utjecaji“, istaknuli su iz Komisije.

Od svih mostarskih džamija i mesdžida samo su tri presvođene kupolama, dok su sve ostale prekrivene viševodnim, drvenim krovnim konstrukcijama. Te tri džamije su Karađoz-begova, Nesuh-age Vučijakovića i Koski Mehmed-pašina.