Velike razlike među zemljama: Ko se najkasnije ženi na Balkanu?

Mladi ljudi u zemljama Balkana sve se kasnije odlučuju da stupe u brak i započnu zajednički život.

Dok se prije nekoliko decenija u brak najčešće stupalo u ranim 20-im godinama, danas mladi u regiji bračnu zajednicu zasnivaju tek sredinom 30-ih. Podaci pokazuju da mladenci više nisu tako mladi kao nekada.

Prema najnovijim podacima, mladi u Bosni i Hercegovini ipak se najranije odlučuju za brak, dok u Srbiji u brak stupaju najkasnije.

Mladi muškarci u Bosni i Hercegovini u brak stupaju u prosjeku s 30 godina, dok se žene udaju s 27,3 godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Nakon BiH slijedi Sjeverna Makedonija, gdje mladi također spadaju među najmlađe mladence na Balkanu, piše TRT Balkan.

Naime, mladi ljudi u toj zemlji u prvi brak u prosjeku stupaju s 27,5 godina za žene (nevjeste) i 30,2 godine za muškarce (mladoženje), prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

U Crnoj Gori također se u brak stupa relativno rano u odnosu na druge zemlje Balkana. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku MONSTAT, prosječna dob pri stupanju u brak je 28 godina za žene i 31 godina za muškarce.

Potom slijedi Albanija gdje prosječna dob pri prvom ulasku u brak za žene iznosi 27,8 godina, a za muškarce 31,2 godinu, pokazuju podaci Zavoda za statistiku (INSTAT).

Na Kosovu se, prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK), također primjećuje jasan trend odgađanja braka u odnosu na ranije decenije. Muškarci tako sada u prosjeku stupaju u brak s 31 do 32 godine, a žene s 28 godina.

Na samom začelju su Hrvatska i Srbija gdje se mladi odlučuju u dosta kasnijoj dobi zasnovati bračnu zajednicu.

Naime, mladi u Hrvatskoj u brak ulaze s otprilike 32 godine (muškarci) i 30 godina (žene), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema statističkim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji prosječan mladoženja danas ima 34,4 godine, dok djevojke u brak ulaze s prosječno 31,4 godine.

Nekada se mnogo ranije stupalo u brak

Zakonska granica za stupanje u brak u zemljama regije je navršenih 18 godina. Postoje ipak izuzeci te Sud može odobriti sklapanje braka osobi s navršenih 16 godina ako se utvrdi postojanje izvanrednih okolnosti te da je maloljetna osoba psihički i fizički zrela.
Prije nekoliko decenija, posebno tokom 1980-ih, na Balkanu se u brak stupalo znatno ranije nego danas. Društvene okolnosti i tadašnji sistem vrijednosti u velikoj su mjeri podsticali rano osamostaljivanje i zasnivanje porodice.

Devojka koja bi, recimo, prešla 25. ili 26. godinu, a da se nije udala, u to vrijeme se u patrijarhalnijim sredinama već smatrala "starom djevojkom", odnosno “usidjelicom”, dok bi se momak od 30 godina smatrao “starim momkom” ili "vječitim neženjom".

Glavni razlozi

Istraživanja pokazuju da posljednjih godina mladi sve kasnije ulaze u brak, a glavni razlozi su obično duže školovanje, posvećenost karijeri i kasnija finansijska nezavisnost.

Tačnije, u brak se sve češće ulazi tek kada su partneri već izgradili karijeru, kupili automobil ili čak riješili i stambeno pitanje.

Ovaj trend prisutan je praktično u cijelom svijetu, iako među zemljama i dalje postoje velike razlike.

Ekonomija i brak

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), postoji snažna povezanost između ekonomskog položaja zemlje i dobi u kojoj njeni građani stupaju u brak.

Naprimjer, u razvijenim i bogatim zemljama poput Švedske i Finske u brak se najčešće stupa tek nakon 30. godine, dok je u Centralnoafričkoj Republici prosječna dob pri stupanju u brak i manje od 20. godina.

Međutim, novac nije jedini faktor. Tako su građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) znatno bogatiji od Čileanaca, ali se u obje zemlje u brak u prosjeku stupa oko 28. godine života.

Prema podacima UN-a, muškarci u svakoj zemlji svijeta u brak stupaju kasnije od žena, u prosjeku 3,7 godina kasnije.