Oglasili se Grabus, Dedić i Malkić: Kako 3 kandidata za reisa vide budućnost Islamske zajednice BiH

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 5. septembra na sjednici potvrdio kandidature za 14. reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a to su: muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz prof. dr. Mensur ef. Malkić.

Izbori za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zakazani su za 10. oktobar 2026. godine, a danas, 19. septembra, objavljeni su programi sva tri kandidata kojima su predstavili svoje viđenje budućnosti Islamske zajednice. 

Nedžad ef. Grabus: IZBiH kao zajednica vrijednosti, a ne zajednica moći

Muftija sarajevski Nedžad ef. Grabus istakao je potrebu razvijanja svijesti o sudbinskom značaju institucije Islamske zajednice za muslimane Bošnjake, kao i stalnog jačanja svijesti o važnosti njenog autonomnog i slobodnog djelovanja kao zajednice vrijednosti, a ne kao zajednice moći. Prema programu koji je predstavio na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH ovog mjeseca, Grabus smatra da je potrebno isticati važnost islama kao vjere koju Allah, dž.š., čuva, te činjenicu da su muslimani pozvani da slijede Kur’an i sunnet, vjeruju i čine dobra djela, kao i da razvijaju uvjete koji će im omogućiti da slobodno svjedoče i žive svoju vjeru: "Potrebno je promovirati snažniju i obuhvatniju identifikaciju vjernika, članova i zaposlenika sa Islamskom zajednicom kao zajednicom vjere i institucijom koja jamči red, sigurnost, djelotvornost i trajnost."

Kada je riječ o imamima, jedan od prioriteta navedenog u programu je osiguravanje uvjeta u kojima će oni s ljubavlju izvršavati svoju misiju, uz bolji materijalni položaj, dodatno osiguravanje pravno-radnog položaja i boljeg obrazovanja, te unapređenje njihovog institucionalnog i društvenog statusa: "Unapređivanje tog statusa je jedan od ključnih odgovora na krizu imamskog poziva s kojom se suočava Islamska zajednica u BiH."

Programom je predviđeno i proizvoditi nove vrijednosti i koncepte daljnjeg ekonomskog razvoja vakufa i njegove šire društvene i kulturne raspoloživosti. Istovremeno, potrebno je njegovati inicijativu o neprikosnovenosti vakufske imovine, uz poštivanje volje vakifa i primjenu odredbi iz vakufnama u djelovanju vakufa. Grabus u programu ukazuje i na potrebu pronalaženja adekvatnih odgovora na izazove vaninstitucionalnih tumačenja i prakticiranja islama, odnosno na opasnosti vjerskih podjela među muslimanima u Bosni i Hercegovini: "Potrebno je afirmirati pravni okvir Zajednice i mogućnosti koje on nudi: zaštitu institucionalnog jedinstva, odbacivanje paralelnih struktura, poziv na dijalog i izgradnju pretpostavki za integraciju."

Posebna pažnja posvećena je efikasnijem korištenju ljudskih, finansijskih, intelektualnih i informacijskih potencijala Islamske zajednice, kao i otvaranju prostora za značajnije učešće stručnjaka i kompetentnih kadrova u različitim oblastima od interesa za Islamsku zajednicu. Program predviđa i odgovoran rad na daljnjem unapređenju cjelovitog sistema islamskog obrazovanja, koji obuhvata mektebe, vrtiće, vjeronauku, medrese i fakultete. U svim strukturama Islamske zajednice, a posebno u njenim odgojno-obrazovnim ustanovama, uključujući mektebe, predškolske ustanove, škole Kur’ana, medrese i fakultete, predviđeno je omogućiti veću iskorištenost potencijala obrazovanih žena, naročito svršenica islamskih obrazovnih ustanova. Program također predviđa razvijanje programa i sadržaja koji mladima omogućavaju veće učešće u vjerskom i kulturnom životu Islamske zajednice. Stoga, kako je navedeno, potrebno je smisleno i mjerodavno prezentirati islam u jeziku novih generacija.

Kada je riječ o bošnjačkoj dijaspori, program predviđa izradu strategije daljnjeg povezivanja Islamske zajednice u bošnjačkoj dijaspori kao "epohalnom amanetu islamskog prisustva u Europi i na Zapadu, kao velikoj odgovornosti i komparativnoj prednosti našeg naroda, društva i države". Predviđen je i nastavak podrške povratničkim džematima kroz namjenska sredstva i fondove, uz preciznije definiranje uvjeta, standarda i oblika podrške, kao i osiguravanje održivosti i dugoročnosti njenih efekata. Programom je obuhvaćeno i očuvanje kulturnog naslijeđa, uz izradu cjelovitog plana njegove zaštite i uspješne promocije u kulturno-umjetničke, društvene, obrazovne i turističke svrhe. Istovremeno, muftija Grabus predlaže razvijanje programa i projekata koji će predstaviti muslimane i Islamsku zajednicu u važnim obrazovnim, kulturnim i političkim centrima u svijetu.

Salem ef. Dedović: Vakufi na prvom mjestu

Muftija mostarski Salem ef. Dedović smatra da Islamska zajednica mora biti samostalna i vjerodostojna, usmjerena prije svega na svoju osnovnu misiju, ali i snažno prisutna među svojim narodom, posebno u sredinama u kojima su Bošnjaci malobrojni. Vakufi kao temelj finansijske stabilnosti i neovisnosti, misijski rad kao osnovna zadaća, dostojanstven status imama i snažnije prisustvo Islamske zajednice uz narod, okosnica su vizije muftije mostarskog dr. Salema ef. Dedovića ako bude izabran za 14. reisa.

S obzirom na to da je vodio brojne infrastrukturne i vakufske projekte, Dedović u intervjuu Feni kaže da će mu vakufi i dalje biti na prvom mjestu, jer je to "žila kucavica stabilnog funkcioniranja Islamske zajednice, njenog jačanja i razvoja": "Ne mogu milodari, donacije, te redovna izdvajanja vjernika na ime članarine i sredstva koja se prikupe po osnovu izvršavanja materijalnih ibadeta (zekata i sadekatu-l-fitra) biti osnov za rad i djelovanje Islamske zajednice. Vakufi osiguravaju stabilno poslovanje i razvojne projekte Islamske zajednice, te ono što je posebno važno – njenu punu neovisnost, kako ne bi ovisila ni o kakvim vanjskim centrima moći, kako onim političkim, tako i onim ideološkim i inim drugim."

Kompletna administracija Islamske zajednice, dodao je, kako ona u centralnim organima i službama, tako i svaka druga, tu je da bude efikasan servis u realizaciji njene osnovne misije – pozivanja na dobro, a odvraćanja od zla. To znači, ustvrdio je, misijski rad na prvom mjestu, a sve drugo su servisi ovome prvome. Dedović je uvjeren da materijalni status misijskih radnika, prije svega imama, u državi, domovinskim zemljama i dijaspori, zaslužuje da bude dostojno vrednovan. jer, po njegovim riječima "u mnogim sredinama naši imami imaju izrazito niske plaće, što nikako ne odgovara dostojanstvu časne imamske profesije koja nosi sa sobom veliku odgovornost, prekomjerni teret i obaveze ": "Naš je cilj ujednačavanje primanja imama, prije svega mislim na BiH, a to jeste nužno da bi se sačuvao interes za ovaj poziv, jer evidentno je, imamo krizu na tom planu, a ona je u ovome vremenu ponajviše uzrokovana slabim materijalnim statusom imamske profesije. Ukoliko to ne učinimo, za vrlo kratko vrijeme nećemo imati kandidata za imame ni u manjim gradovima, a kamoli u perifernim džematima."

Najavio je i to da će Islamska zajednica biti distancirana od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja: "Njena autonomnost i samostalnost nemaju alternativu. Islamska zajednica ni na jednom nivou neće biti akter stranačkih nadmetanja i borbe za pozicije. Islamska zajednica na prvom mjestu mora se boriti za vjerodostojnost među svojim članovima i pripadnicima, a to je moguće samo dosljednim stavom da se neće miješati u domen onoga što je dnevna politika, stranački interesi i borba za vlast."

Islamska zajednica će, dodao je, kada je riječ o odnosu naspram politike, gledati samo djela i vjerodostojnost narativa koji se iznose u javnost, pa će pozdraviti svaki korak, bez obzira iz kojeg establišmenta dolazio, a koji stvarno doprinosi ostvarivanju društvene pravde, socijalne brige, ekološke osviještenosti i borbi protiv brojnih društvenih anomalija koje danas u društvu gledamo, kriminal, razbojništvo, korupcija, nasilje nad marginalnim skupinama...: "Svaka politička aktivnost i mjera koja će doprinositi opstanku mladih u državi, neizrabljivanju radnika i podršci rađanju djece i podizanju porodice imat će u Islamskoj zajednici partnera i sagovornika."

S obzirom na to da se u javnosti povremeno mogu čuti tvrdnje da Islamska zajednica u Hercegovini ima značajan utjecaj na političke procese, na pitanje gdje povlači granicu između legitimnog društvenog angažmana Islamske zajednice i političkog djelovanja, Dedović naglašava da ne zalazi ni u kakva unutarstranačka dogovaranja i preslagivanja. Dedović pojašnjava da se takav dojam stiče što je u javnom prostoru odveć dugo prisutan snažan patriotski i državotvorni glas muftije mostarskog, a koji oslovljava teme obespravljenosti i diskriminacije u ostvarivanju temeljnih ljudskih i vjerskih prava Bošnjaka i Islamske zajednice na području Hercegovine i jugozapada Bosne, što potpada pod jurisdikciju Muftijstva mostarskog.

"Taj glas je dominantan i on odzvanja zato što nema drugih glasova, prije svega političkih predstavnika, da jasno ukažu na svu tu složenu problematiku s kojom se već dugo suočavamo ovdje na jugu naše domovine, a ona baš posljednjih mjeseci doživljava kulminaciju. Ja se držim onoga što sam iznio u prethodnom odgovoru i ne zalazim ni u kakva unutarstranačka dogovaranja i preslagivanja", naglašava muftija Dedović, pa nastavlja: "Treba znati i to da je Islamska zajednica u zadnjih 35 godina, dakle i u vremenu moga prethodnika, muftije Smajkića, a i u mome vremenu, svojim dosljednim moralnim stavom i zalaganjem za prava našeg naroda zadobila puno povjerenje našeg naroda, pa se često prvo u nas gleda i očekuje šta ćemo mi reći. To nije naš problem, već problem onih koji često biraju komformističko političko djelovanje, gledajući šta će im centrale u Sarajevu reći, dok mi, u skladu s našim poslanjem, moramo biti s narodom i kad mu onemogućavaju izgradnju harema u Stocu i adaptaciju džamije u Rabranima, ali i kada se borimo u Centralnoj zoni Mostara za Lakišića harem, što nije samo vjersko, već i krupno političko pitanje."

Na pitanje kako planira dodatno osnažiti položaj Bošnjaka i Islamske zajednice u sredinama gdje su manjina, posebno u Hercegovini i entitetu RS, muftija Dedović kaže da će i dalje biti s narodom na terenu: "Znam sigurno jedno, da ću kao i dosada biti s našim narodom na terenu, biti njegov moralni glas koji govori o obespravljenosti i ostavljenosti. Islamska zajednica, ovo govorim iz iskustva Istočne Hercegovine, jedina je stvarna adresa našeg naroda, jer sve politike su taj prostor jednostavno precrtale zato što ne donosi glasove, ali smo mi, dakle govorim o malobrojnim imamima i aktivistima Islamske zajednice na terenu, ipak uspjeli očuvati žišku Islama i Bošnjaštva."

Bit će pravo umijeće, navodi on, nakon obnovljene infrastrukture u tim mjestima očuvati i vjersko-kulturni život našeg naroda: "Tu će trebati uvezati naše iseljeništvo koje je zainteresirano i spremno, ali očekuje konkretne projekte i prezentacije. To će biti do nas, koliko ćemo biti spremni zadobiti njihovo povjerenje, jer tu je riječ o novim, mladim generacijama koje hoće opipljive i konkretne stvari, a ne 'lijepu priču'."

Mensur ef. Malkić: Razvoj nauke i njegovanje znanja

Dr.hfz. Mensur ef. Malkić smatra da se budućnost Islamske zajednice u značajnoj mjeri veže za kvalitet obrazovanja, položaj i osnaživanje imama, odnos prema mladima i porodici, ali i za sposobnost Islamske zajednice da odgovori na promjene u društvu: "Obrazovanje je jedan od temelja na kojem počiva snaga Islamske zajednice i samim tim jedno od najvažnijih strateških pitanja u narednom periodu", kazao je Malkić.

Obrazovne institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kroz svoju su historiju dale veliki broj istaknutih pojedinaca koji su svojim znanjem i djelovanjem značajno doprinijeli razvoju i afirmaciji Bosne i Hercegovine. Razvoj nauke i njegovanje znanja bili su među temeljnim ciljevima obrazovanja u medresama i na fakultetima Islamske zajednice. Upravo su te institucije kroz decenije iznjedrile brojne učenjake, intelektualce i stručnjake, čiji je rad ostavio dubok trag u različitim oblastima društvenog života. Od njihovog znanja, rada i doprinosa korist nije imala samo Islamska zajednica, već i cijelo bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina.

Govoreći o svojim pogledima na unapređenje rada Islamske zajednice, Malkić posebno ističe potrebu ulaganja u ljude i njihovo znanje, uz očuvanje stabilnosti institucije i njenih temeljnih vrijednosti. Njegovo dugogodišnje iskustvo u obrazovanju i vjerskim poslovima prirodno je usmjerilo pažnju na pitanje obrazovanja i pripreme kadrova koji će u narednim godinama nositi najveći dio odgovornosti za rad Islamske zajednice: "Naše obrazovne ustanove imaju dugu i vrijednu tradiciju, ali svaka generacija pred nas postavlja nove izazove i od nas traži da znanja i metode rada stalno unapređujemo i prilagođavamo vremenu u kojem živimo."

Posebnu pažnju, dodao je, potrebno je posvetiti studentima, imamima, mladim kadrovima jer od njihove stručnosti, kompetencija, komunikacijskih vještina i razumijevanja savremenog društva u velikoj mjeri zavisi i budućnost našeg rada. Potrebno im je omogućiti kvalitetnu pripremu za imamski poziv, ali i kontinuirano usavršavanje nakon stupanja u službu. Sistem mentorstva, razmjena iskustava i stručna podrška mladim imamima, posebno je značajna u prvim godinama njihovog rada. Iz vlastitog iskustva, kaže, posebno dobro zna koliko mladom čovjeku na početku službe znači podrška starijih i iskusnijih kolega. Mladom imamu nije dovoljno samo prenijeti znanje nego mu treba pomoći da razumije džematlije i izazove s kojima se oni susreću. Upravo zbog toga, smatra, obrazovni sistem treba stvarati imama koji će objediniti vjersko znanje, pedagoške i komunikacijske vještine, ali i ono što je možda najvažnije u neposrednom radu s ljudima – povjerenje.

Pored klasičnih vjerskih znanja, imam treba biti osposobljen i za rad s mladima, porodicom, u zajednici i javnom prostoru. Važno je da mladi kadrovi u Islamskoj zajednici vide mogućnost i prostor za lični razvoj i profesionalno napredovanje te da svojim znanjem i sposobnostima, preuzimanjem odgovornosti daju novi kvalitet radu Islamske zajednice: "Naš cilj mora biti obrazovan i osposobljen kadar koji će promovirati univerzalne islamske vrijednosti i vrijednosti Islamske zajednice, ali istovremeno razumjeti vrijeme u kojem živi i odgovorno služiti džematu, Zajednici i društvu."

U javnosti Malkića prati imidž kandidata bez političkih kontroverzi. Na pitanje da li smatra da reisul-ulema treba biti isključivo duhovni autoritet ili i aktivan društveni glas kada su u pitanju važna politička i nacionalna pitanja, Malkić smatra da duhovni autoritet i društvena odgovornost nisu suprotstavljene kategorije. Reisul-ulema, prema njegovom viđenju, mora čuvati autonomiju i jedinstvo Islamske zajednice, ali istovremeno imati snage i odgovornosti govoriti kada su ugrožene temeljne vrijednosti i prava ljudi: "Mislim da jedno ne isključuje drugo, sinergija ovih dviju uloga je logična. Reisu-l-ulema prije svega je duhovni autoritet koji treba čuvati autonomiju, dostojanstvo i jedinstvo Islamske zajednice i svojim djelovanjem opravdati povjerenja koje mu Islamska zajednica daje, ali duhovni autoritet se ne može povlačiti, biti izoliran od događaja i dešavanja u društvu i treba reagirati onda kada su ugroženi ljudsko dostojanstvo, vjerska prava i slobode, ravnopravnost ili prava muslimana i Bošnjaka."

Granica je jasna, podcrtava Malkić, Islamska zajednica ne može sudjelovati u dnevno-političkim obračunima, ali ima pravo i obavezu govoriti o vrijednostima i pitanjima od općeg interesa. Važno je razlikovati političko svrstavanje od odgovornog društvenog djelovanja: "Reisul-ulema treba razgovarati sa svima i biti otvoren za saradnju kada je to u interesu Zajednice, ali mora ostati nezavisan od političkih centara moći. Takav odnos dugoročno čuva autoritet i dignitet reisu-l-uleme i osigurava povjerenje članova, pripadnika i simpatizera u Islamsku zajednicu."

Kada govori o prvoj godini eventualnog mandata, Malkić ne najavljuje promjene koje bi bile same sebi svrha. Naprotiv, polazi od stava da postojeću institucionalnu stabilnost treba sačuvati, a unapređivati ono što se može raditi bolje: "Reforme ne treba pokretati samo radi promjene. Islamska zajednica ima stabilnu institucionalnu strukturu koju treba čuvati, a zadatak i odgovornost rukovodstva jeste da u prvoj godini prepozna ono što možemo raditi bolje i da taj segment osmišljeno i planski unapređuje."

Kao prvi prioritet izdvaja rad s imamima, posebno mladim imamima, što bi uključivalo i pitanje njihovog radno-pravnog statusa, stručnog usavršavanja i mentorske podrške: "S obzirom na to da je naš programski fokus na status imama i promociju imamskog poziva, prvo bi razmotrili mogućnosti unapređenja rada s imamima, posebno s mladim imamima. To dakako podrazumijeva procjenu radno-pravnog statusa imama, potom osiguranje kvalitetnijeg, neposrednog mentorskog pristupa, priliku za kontinuirano usavršavanje i podršku u prevazilaženju izazova u radu, jer imami nose najveći teret direktnog rada s džematlijama."

Drugi pravac djelovanja vidi u komunikaciji sa članstvom i potrebi da Islamska zajednica bude otvorenija prema svojim članovima, jer, po njegovim riječima "povjerenje se gradi i potvrđuje našom spremnošću da budemo podrška i odgovaramo na potrebe naših članova i džematlija". Treći prioritet odnosi se na mlade i porodicu, ali i na prostor u kojem danas provode veliki dio svog vremena – digitalni i virtualni svijet: "Vjersko i misijsko djelovanje treba više usmjeriti na rad s mladima i porodicom. Digitalni prostor i virtualni svijet naša su realnost u kojem danas živi veliki dio naše zajednice i potrebno je iznalaziti najbolje načine za rad u tom prostoru. Snažna Islamska zajednica ne može biti izgrađena bez snažne veze s mladima i porodicom. Ako želimo snažnu Zajednicu, moramo ulagati u mlade, pokušati ih kroz programske sadržaje vezati za džemat, te jačati programe za porodicu. Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi."

Na kraju, još jednom naglašava da njegov pristup reformama ne polazi od potrebe da se mijenja ono što već postoji, nego od nastojanja da se postojeći potencijali bolje iskoriste: "Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi."