Kako je zemljotres 1979. godine rušio Jugoslaviju pred očima Josipa Broza Tita

Prije 45 godina, 15. aprila 1979. godine, u 7.19 sati, zemljotres jačine 7 stepeni Richterove skale pogodio je Crnu Goru.

Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a preko 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale.

Potres je trajao desetak sekundi i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale i izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

Budvanski Stari grad je u deset sekundi potresa teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo osam je ostalo nedirnuto. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su teško oštećeni. Manastir Praskvica, koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana, pretrpio je velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.

Stradali su skoro svi gradovi na obali, razrušeno je 250 naselja, oštećeno 64.000 objekata, kao i 550 kilometara puteva i dijelovi pruge Beograd-Bar.

Ovaj potres bio je „najjači zabilježeni zemljotres u crnogorskoj historiji", kaže Jadranka Mihaljević, načelnica Odeljenja za instrumentalnu i inženjersku seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, za BBC.

„Krenuo sam da farbam barku, a kad je počelo da trese, trčeći sam se vratio kući jer su oko mene počele da padaju stene", prisjeća se Ismet Karamanaga, koga Ulcinjani danas u šali zovu „gradonačelnik Starog grada".

Sa ženom i sinom od 17 mjeseci izletio je iz kuće ka izlazu iz tvrđave. 

„Oko moje kuće su sve bile ruševine, bašta nam je bila u rasulu, dizao se dim i prašina, ali je kuća opstala i kasnije je bila obeležena žutom bojom, što je značilo da može da se obnovi", dodaje.

U „potpuno razrušenom" starom gradu poginulo je pet ljudi, među njima i Ismetov prijatelj.
U gradu i okolini, ukupno je potvrđena 31 žrtva.

Dok se treslo i rušilo crnogorsko primorje, na njegovom krajnjem sjeverozapadu boravio je i doživotni jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito.

Tog aprila, godinu dana prije smrti, boravio je u vili „Galeb", ljetnjoj rezidenciji u banji Igalo, na obodu Herceg Novog.

Već nekoliko sati poslije potresa, Tito je zatražio da ode na rivijeru i provjeri stanje, ispričao je Alen Filipović iz Instituta „Dr Simo Milošević", danas vlasnik ovog objekta, za televiziju N1.

„Tito nije htio da bude evakuisan, kako su mu to predlagali, već je zatražio da mu se postavi šator u dvorištu, u blizini apartmana", rekao je Filipović.

Tek je sljedećeg dana sa dubrovačkog aerodroma otišao za Beograd.

Ostatak teksta kao i fotografije pročitajte i pogledajte na linku OVDJE.