Izazovi i perspektive tekstilne industrije u Bosni i Hercegovini

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini se, unatoč dugoj tradiciji i nekada ključnoj ulozi u ekonomiji zemlje, posljednjih nekoliko godina suočava sa izazovima čije su posljedice ozbiljne i dalekosežne i koje utiču na njezinu održivost. Stanje u kojem se industrija nalazi potvrđuje da negativne efekte osjete kako kompanije tako i zaposleni, te da je pronalaženje održivih rješenja jedini način da industrija tekstila, odjeće, kože i obuće ponovo vrati svoj stari sjaj.

Stanje u industriji

Prema zvaničnim podacima, u BiH je tokom 2022. godine bilo 459 aktivnih poduzeća u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće, koja je zapošljavala oko 33.700 radnika, od čega 20.000 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 13.700 u Republici Srpskoj.

Međutim, unatoč trudu da se očuva tradicija i moderniziraju proizvodni pogoni kroz uvođenje novih tehnologija, industrija u praksi ima brojne probleme. Trgovinski deficit u 2022. godini, uglavnom uzrokovan visokim uvozom tekstila, stvara pritisak na održivost sektora. Više od 70% izvoza proizvoda usmjereno je prema Evropskoj uniji, što dodatno ističe potrebu za usklađivanjem s europskim standardima.

Usložnjavanju poslovnog ambijenta doprinijela je i globalna pandemija Covid-19 ugrožavajući poslovanje kompanija, koje su zbog smanjenog obima poslovnih aktivnosti nerijetko bile prisiljene smanjivati broj zaposlenih. Aktuelna globalna kriza, inflacija i promjene na tržištima koje su uslijedile imale su dodatne negativne efekte.

U naporima da podrži oporavak malih i srednjih poduzeća u ovoj industriji tokom pandemije COVID-19, Međunarodna organizacija rada realizovala je projekt finansiran iz sredstava Europske unije, nazvanog "Covid-19 Investment Response-EU4Business Recovery". Ovaj projekt pružio je financijsku i tehničku pomoć 29 tekstilnim kompanijama, omogućujući im rast i očuvanje radnih mjesta.

Unatoč ovim pozitivnim koracima, tekstilna industrija u BiH suočava se s izazovima poput nedostatka radne snage i neusklađenosti između obrazovnog sustava i potreba industrije. Dominacija "lohn" modela proizvodnje, gdje kompanije ugovaraju proizvodnju s lokalnim dobavljačima, često malim i srednjim poduzećima, također postavlja pitanja o dugoročnoj održivosti.

Istovremeno, socijalni dijalog u ovoj industriji nije na zadovoljavajućem nivou, što rezultira niskim plaćama i lošim radnim uvjetima. Nepostojanje općeg kolektivnog ugovora u entitetima BiH doprinosi ovoj situaciji, a nedovoljna provedba zakona i neučinkovita inspekcija rada samo produbljuju problematiku.

Posljednjih mjeseci stanje u tekstilnoj industriji dodatno se pogoršalo. Kompanije širom zemlje, uključujući Visoko, Novi Travnik, Bosanski Petrovac, Bužim i Kiseljak, izvješćuju o problemima s narudžbama, prisiljavajući ih na odluke o smanjenju radne snage. Otkazi postaju učestaliji, a radnici trpe posljedice.

Perspektive i održivost za budućnost

U sklopu priprema za pridruživanje Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će se morati uskladiti s evropskim standardima, uključujući i one koji se odnose na ljudska prava i održivost. Pomoć u ovom zahtjevnom procesu naša zemlja može očekivati upravo od Evropske unije, koja u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada, želi osigurati uspješnu tranziciju industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH.

Jedna od aktivnosti kojima se želi pružiti podrška sudionicima industrije u BiH jeste i organizacija dvodnevne konferencije "Ka održivoj industriji tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini" koja je održana u Sarajevu 25. i 26. oktobra ove godine. Konferencija je okupila brojne predstavnike kompanija, vlasti, sindikata i evropskih stručnjaka, koji su imali priliku razgovarati o aktuelnim temama, izazovima ali i mogućim rješenjima.

Iako svjesni da je dva dana razgovora nedovoljno za rješavanje nagomilanih problema, učesnici su jedinstvenog stava kako je izgradnja konkurentnosti na osnovu niskih plaća prošlost, te da se poslovni modeli moraju unapređivati prvenstveno inovativnošću i kreativnošću. Predstavnici Međunarodne organizacije rada posebno su naglasili da konkurentnost i produktivnost ove industrije podrazumijevaju poštivanje prava radnika, te da je jedini način pronalaska održivih rješenja razgovor svih sudionika.

Predstavnici Delegacije EU istakli su kako je Evropska unija kroz projekat EU4Business Recovery osigurala 13,7 miliona eura za 150 kompanija, pomažući održavanju 1.000 radnih mjesta i otvaranju novih 100 radnih mjesta, te naglasili da će tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini morati osigurati dobre uslove za radnike.

Iskustva iz prakse sa kojima se susreću zaposlenici izazvali su posebnu pažnju svih prisutnih, a predstavnici sindikata su pozvali institucije na otvoren i kontinuiran razgovor.

Zelena tranzicija, proizvodi sa dužim rokom trajanja te reciklabilni proizvodi fokus su evropske strategije, i evidentno moraju biti dio strategije razvoja industrije tektila, obuće, kože i odjeće čija izrada je započela u septembru ove godine.

Činjenice govore da tekstilna industrija u BiH prolazi kroz turbulentno razdoblje, a rješenje za održivost, barem prema zaključcima održane konferencije, leži u jačanju socijalnog dijaloga, razvoju vlastitih brendova domaćih kompanije, te prilagodbi ekološkim standardima. Uprkos izazovima, jedino saradnja između vlade, poslodavaca i radnika može stvoriti perspektive za budući razvoj i uspješnu tranziciju ove važne industrije u Bosni i Hercegovini.