Upis u srednje škole: Da li za zanate postoji interesovanje u Kantonu Sarajevo?

Prema podacima Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u kantonu je upisano 3.962 učenika u prvi razred srednje škole u školskoj 2022/23 godini, a redakcija portala Radiosarajevo.ba istražila je interesovanje učenika za zanate prošle školske godine.

Kvote u određenim srednjim školama, uprkos slobodnim mjestima i sigurnim stipendijama, nisu popunjene.

Naši sagovornici su se za portal Radiosarajevo.ba složili da online nastava nije prikazala realne rezultate učenika, što je dovelo do manjeg broja upisanih na zanatske smjerove, a više njih bilo je opredjeljeno za gimnaziju. 

"Niko ne kaže da su djeca koja upišu zanat manje vrijedna, itekako treba dosta truda i učenja kako bi se uspješno završio zanat", kaže Aida Tahirović, direktorica Željezničkog školskog centra. 

Direktorica ŽŠC za portal Radiosarajevo.ba govorila je o važnosti zanata za privredu u našoj državi, ali i skrenula je pažnju na to da sve manje djece upisuje ove škole.

"Djeca koja završe zanat ne budu nijedan dan na birou. Međutim, prošle godine smo osjetili veoma loš odziv roditelja za tehničku školu", kazala je Tahirović, te je dodala da hiperprodukcija gimnazijalaca može postati problem u budućnosti.

Njene riječi nas podsjećaju na nedavno objavljen tekst o tome kako zanatlije često zarađuju više i od doktora u Bosni i Hercegovini. Međutim iako je potražnja za zanatom sve veća, učenici koji su spremni da upišu neki od ovih smjerova je, nažalost, sve manja.

Odgovor je sličan bio i od strane Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole. Kako nam je rekla pomoćnica direktora Anesa Memagić, od četiri smjera koja se nude u ovoj školi, jedan je smjer samo trogodišnji.

"Imali smo jako loš odziv za treći stepen, trgovac, samo 20 upisanih u prvi razred", kazala je za portal Radiosarajevo.ba.

Pomoćnica direktora Srednje škole za okoliš i drvni dizajn Mirela Čorbo-Okerić, nije bila drugog mišljenja i kazala je kako je prethodne godine odziv za ovu školu bio jako loš te je izrazila zabrinutost po ovom pitanju. 

"Imali smo poprilično loš upis na zanatske smjerove, kroz ovu školsku godinu pokušali smo kontaktirati više osnovne škole, kako bismo djeci prenijeli interesovanje za zanat", zaključila je Čorbo-Okerić.

Pored toga, dodala je i da se više radi o izboru roditelja. 

"Mi imamo smjerove koje Kanton stipendira, ali ni to više nije zanimljivo. S druge strane, iz raznih firmi dolaze da traže djecu koju će u budućnosti zadržati kao radnike. Istovremeno djeca imaju praksu koja im je plaćena ali i siguran posao nakon završene srednje škole" zaključilla je zamjenica direktorice za portal Radiosarajevo.ba

Čak iako Ministarstvo za obrazovanje stipendira neke zanate, učenici idalje nisu zainteresovani za pojedine smjerove koji se nude.

Međutim, iz jedne srednje škole su 'vratili vjeru u zanate', a radi se o Srednjoj školi za saobraćaj i komunikacije.

Srednja škola za saobraćaj i komunikacije ima čak sedam trogodišnjih smjerova i to: automehaničar, autolimar, autoelektričar, autolakirer, vozač motornih vozila, rukovodilac građevinskih i pretovarnih mašina i novi smjeri koji je uveden prošle godine automehatroničar.

Direktor Sejad Mujezinović, kazao je za portal Radiosarajevo.ba, da su na prvom konkursu za upis već popunjena skoro sva mjesta na svim smjerovima.

"Postoji veoma veliki interesovanje za naše smjerove. Svi smjerovi su veoma traženi na tržištu, to je danas veoma rasprostranjena industrija", kazao je Mujezinović, te je dodao uz to da učenici novog smjera 'automehatroničar' obavljaju praksu u firmi Porsche BiH.

"Nadamo se da će tu i dobiti posao nakon završetka škole", dodao je direktor saobraćajne škole. 

Naglasio je i da unazad četiri godine Ministarstvo za odgoj i obrazovanje finansira po pet autolimara i autolakirera po razredu, što znači da 30 učenika imaju sigurna pitanja.

Ovom prilikom javio se i direktor Mašinske škole Faruk Čupović, koji je kazao da za postoji povećano interesovanje za tehnički smjer u ovoj školi, te da je bilo 50 upisanih na smjeru "Mašinski tehničar za kompjutersko upravljanje mašinama", odnosno CNC, a toliko je bilo i odobrenih mjesta.