Istražili smo - Da li je posljednjih godina smanjeno zagađenje zraka u KS

Zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini najgore je između oktobra i februara, kada su Sarajevo, Lukavac, Tuzla, Zenica i drugi gradovi među najzagađenijim područjima na svijetu. 

Sagorijevanje drveta i nekvalitetnog uglja u zastarjelim pećima za grijanje u objektima s lošom izolacijom, uz elektrane na ugalj, glavni su uzročnici onečišćenja zraka tokom zime. 

Istina, zbog toplijih zima, posljednjih je godina zabilježen pad koncentracija zagađujućih materija u zraku, ali to ne ulijeva optimizam. Sarajevo i neki drugi gradovi u Bosni i Hercegovini i regionu zbog geografskog položaja nikada neće imati potpuno čist zrak, bez obzira na mjere za smanjenje onečišćenja - smatra Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Krečinić navodi da magla, poput one u Sarajevu koja je bila prisutna i prije više od pola vijeka, zbog temperaturnih inverzija i uslijed slabe provjetrenosti, doprinosi zadržavanju štetnih čestica, što zrak u gradu čini posebno zagađenim i predstavlja opasnost za njegovo stanovništvo.

"Vjerujem da čist zrak u odnosu na evropske standarde nikada nećemo postići. Zato što smo jednostavno u takvoj sredini, ne samo mi, već skoro čitav region: Beograd, Skoplje, Priština... Takve probleme ima i nekoliko evropskih zemalja koje imaju sličnu situaciju i strukturu terena. Osim sredine, kod nas su veliki problem i energenti kojima trenutno raspolažemo na tržištu, tako da, dok se ne počnu koristiti neke nove tehnologije, sumnjam da će se išta promijeniti", smatra Krečinić.

"Sarajevo, ali i mnogi gradovi u BiH imaju sisteme centralnog grijanja, ali malo je objekata koji su priključeni na sistem. Dijelom je to zbog troškova i rasprostranjenosti niskokvalitetnog, odnosno jeftinog uglja, drveta ili otpada. Takođe, veliki problem Sarajeva su čitava naselja gdje ljudi nemaju građevinske dozvole i gdje nije moguće uvesti sistem centralnog grijanja", navodi Krečinić.

Prema statistici Svjetske banke za 2021. godinu, devet posto smrtnih slučajeva u Bosni i Hercegovini uzrokovano je zagađenjem zraka, a procjenjuje se da 3.300 ljudi prijevremeno umire svake godine zbog izloženosti visokim štetnim koncentracijama u okolnom zraku. Hiljade ljudi živi s povećanim respiratornim, kancerogenim i kardiovaskularnim oboljenjima, posebno stariji ljudi i djeca.

Svjetska banka procjenjuje i da zagađenje zraka smanjuje BDP zemlje za 21,5 posto i to zbog izgubljenih radnih i školskih dana, te zdravstvene njege i troškova goriva.

I sa aspekta ljudskih prava Bosna i Hercegovina je dužna uhvatiti se u koštac sa problemom zagađenosti zraka u sklopu svoje obaveze da zaštiti pravo na zdravlje i život.

Profesor Samir Lemeš s Politehničkog fakulteta u Zenici i predsjednik Skupštine zeničkog Eko Foruma za Radiosarajevo.ba ističe da kod nas pravo na čist okoliš nije prepoznato kao osnovno ljudsko pravo, ni u Ustavu BiH, ni u međunarodnim konvencijama. Navodi da vlade trebaju poduzeti mjere protiv prijetnji zdravlju okoliša, među kojima donijeti i provesti zakone za sprečavanje zagađenosti zraka.

Vlasti i dalje favoriziraju ugalj i termoelektrane

"Uprkos zdravstvenim i klimatskim utjecajima, vlasti su ostale predane korištenju uglja, naročito u proizvodnji električne energije.

Federacija BiH je u martu 2022. hodine produžila životni vijek dvjema zastarjelim i izuzetno zagađujućim termoelektranama na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, protivno regulatornim zahtjevima Ugovora o energetskoj zajednici da se te elektrane zatvore do kraja 2023. godine", naglašava Lemeš, te navodi da se u zeničkoj čeličani i danas koriste stari uređaji za prečišćavanje zraka pa se dim ispušta kroz krov hale, umjesto da se preko filtera ispušta kroz dimnjak.

"Problem nije samo u otrovima koje udišemo. Zbog zagađenja zraka, otrovno JE i tlo, a time su i poljoprivredni proizvodi kontaminirani teškim metalima i organskim materijama iznad dozvoljenih granica. I zato nemamo samo repisratorne probleme, već oboljevamo od fatalnih bolesti", upozorava Lemeš.

Opštinske i kantonalne vlade, među kojima je i Vlada Kantona Sarajevo poduzele su neke korake u pravcu efikasnijih rješenja za zagrijavanje stambenih objekata kao što su toplinske pumpe, finansijski poticaji za domaćinstva za priključivanje na komunalne toplinske mreže i razvoj daljnjih strategija za odvraćanje domaćinstava od grijanja na ugalj i drva.

"U proteklim godinama tokom zimskog perioda i kada je zagadjenje zraka prelazilo dozvoljene granice, u Kantonu Sarajevo išlo se i na uspostavu 'epizode' pripravnosti, kroz uvođenje mjera par – nepar u saobraćaju, a škole su dobile preporuku za održavanje online nastave.

U narednom periodu planiramo i zamjenu peći za socijalno ugrožene porodice i to su sve koraci koje činimo kako bi rješavali problem sa emisijama grijanja u stambenim objektima", navode iz Kantona.

Napominju da na internetskoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavljuju upozorenja, te da putem medija saopštavaju zdravstvene rizike javnosti. Ti koraci obuhvaćaju ograničavanje upotrebe izuzetno zagađujućih vozila u područjima sa velikim prometom, saopštavanje zdravstvenih rizika, te ograničavanje ili upozoravanje na štetnost nekih vanjskih aktivnosti.

Mirela Hasanović iz Ekotima Tuzla ne krije svoj pesimizam kada je u pitanju odnos vlasti i borbe protiv zagađenog zraka. Smatra da je i dalje primaran samo profit.

"Ne postoji niti jedan razlog osim profita zbog kojeg Vlada Federacije nije ugasila termoeletrane, koje su po svim međunarodnim regulativama morale biti zatvorene u ovoj godini. I to je poražavajuće, za sve nas. Ovdje su ljudi jako bolesni. Imamo karcinome, respiratorne i kardio probleme. Nismo u stanju riješiti ovaj problem zraka. Radim s mladima i savjetujem svoj toj djeci da idu odavde. Savjetujem im da uče strane jezike i napuste ovaj užasni zrak. I to se događa. Odu, šalju novac svojim roditeljima, a roditelji udišu zagađenje dok ne umru. I to je tako", ističe Hasanović.

Jedino rješenje - Okretanje zelenoj energiji 

Male države poput Bosne i Hercegovine, koja je uz to još i zemlja u tranziciji, nemaju kapacitete da se izbore s kompleksnim problemima kao što je zagađenost zraka. Češka Republika je preko dvije decenije, u suradnji sa ekspertima iz SAD i EU i uz značajna finansijska sredstva EU, uspjela da kvalitet zraka dovede u prihvatljive okvire.

"To znači da rješenja ipak postoje, ali da je neophodno jasno opredjeljenje institucija vlasti, građana i šire javnosti, te značajna podrška drugih zemalja i međunarodnih institucija", smatra profesor Lemeš.

Prema mišeljenju stručnjaka, rješenje u ograničenju zagađujućih čestica - moguće je samo okretanjem ka takozvanoj zelenoj energiji, odnosno obnovljivim izvorima energije.

Prema izvještaju Human Rights Watcha za 2022. godinu najveći pomak u Evropi kad je u pitanju smanjenje zagađenje zraka imala je Poljska, gdje nivo zagađenja konstantno opada, od 2018. Godine. Do poboljšanja je došlo nakon što su poljske vlasti pokrenule plan za modernizaciju sistema grijanja u domaćinstvima. Taj program traje već deset godina.

Kad je BiH u pitanju najveći izvori aerozagađenja su čvrsta ložišta, što nam govori da je modernizacija sistema grijanja najbolje rješenje. Enes Krečinić iz Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH ističe da situaciju usložnjava loš životni standard koji onemogućava bilo kakve promjene.

"Evropski standard je u našoj situaciji jako teško postići. Da bi se to uspjelo moraju se primijeniti svi evropski zapisi. Mi na papiru imamo odličan zakon. Imamo eliminatorne tehničke preglede za vozila, ali imamo crno tržište katalizatora. Nemamo standard da ljudi za jednu grijnu sezonu promijene fasadu, krov na kući, način zagrijavanja. Toplotne pumpe su idealna rješenja, ali mi nemamo standard da to možemo priuštiti u ovom trenutku."

Smatra da ne postoji rješenje koje bi u ovom trenutku očistilo zrak u Sarajevu i da uvedene mjere u tom pogledu ne mogu dovesti do značajnih poboljšanja.

"Naravno da svi mi možemo nešto učiniti kada je u pitanju smanjenje zagađenja. Na primjer, ujutru kad vidimo da je zagađenje veliko - odlučimo da taj dan ne idemo autom na posao i tako ne doprinosimo još većem ispuštanju štetnih materija u zrak. Treba da imamo svijest kakva auta vozimo, na koji način se grijemo… Napredak se vidi, mi bilježimo pad maksimalnih vrijednosti, ali i dalje imamo prekoračenje.

Iskreno, ne vjerujem da ćemo ikada imati idealan zrak. Bilo koja mjera može dovesti do procentualnog sniženja od jedan, dva do deset posto, ali kada imamo prekoračenja od 700 posto – potrebne su decenije koje moramo da uložimo da bi mogli da kažemo da smo ovaj problem rješili", zaključuje Krečinić.