HDZ i SNSD ponovo u centru slagalice: Mogući scenariji za novo Vijeće ministara

Rezultati Općih izbora ponovo stavljaju političku scenu u Bosni i Hercegovini pred složenu slagalicu. S obzirom na to da Predsjedništvo BiH imenuje mandatara, a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrđuje novu izvršnu vlast uz ispunjene entitetske kvorume, otvara se nekoliko mogućih scenarija za sastav novog Vijeća ministara.

Uzimajući u obzir ustavne nadležnosti Predsjedništva BiH - koje čine kadar HDZ-a Darijana Filipović, SNSD-ova Željka Cvijanović i SDP-ov Denis Bećirović - izdvajaju se tri dominantna pravca djelovanja.

Nastavak postojeće većine (Status quo)

Ovaj model predstavlja liniju manjeg otpora, prvenstveno jer se oslanja na političku volju unutar Predsjedništva BiH. Okosnicu većine i dalje bi činili SNSD, HDZ BiH, SDP BiH i Narod i Pravda, uz podršku Pokreta snaga Srpske te dodatnih manjih partnera iz oba entiteta. Predsjedništvo bi u ovom slučaju imenovalo mandatara bliskog vladajućoj strukturi u Republici Srpskoj. Ipak, zbog slabijeg izbornog rezultata pojedinih stranaka u odnosu na prethodni mandat, formiranje i održavanje ove većine zahtijevat će konstantno usaglašavanje s manjim strankama kako vlast ne bi bila nestabilna.

Velika koalicija (SDA + SDP BiH + HDZ BiH + SNSD)

Ovo je politički najkomotnija, ali u praksi potencijalno teže ostvariva opcija koja podrazumijeva okupljanje najvećih političkih blokova iz oba bh. entiteta. Okupljanje Stranke demokratske akcije (SDA), SDP-a, HDZ-a BiH i SNSD-a automatski bi riješilo pitanje entitetskih i etničkih kvoruma te osiguralo prohodnost zakona u parlamentu. Međutim, ostvarivost ovog scenarija ovisi o spremnosti SDP-a i SDA da prevaziđu dosadašnje političke netrpeljivosti i pronađu zajednički jezik.

Široka koalicija bez SNSD-a

Riječ je o opciji koja se u javnosti spominje kao model za zaobilaženje SNSD-a u formiranju državne vlasti. Ovu većinu činio bi blok stranaka iz bh. entiteta Federacija BiH u kombinaciji sa opozicionim strankama iz Republike Srpske i HDZ-om BiH. Iako je parlamentarno izvodljiva, glavna prepreka ovom scenariju leži u postupku imenovanja mandatara. Budući da imenovanje zahtijeva podršku u Predsjedništvu BiH, teško je očekivati pristanak predstavnika SNSD-a i HDZ-a. Osim toga, potpunom potiskivanju velikih blokova često prijete dugotrajne političke blokade. Ovaj scenarij je matematički i politički najmanje vjerovatan. 

Politička realnost i ustavni mehanizmi

Politička realnost u BiH iznova potvrđuje da sama parlamentarna većina ne znači mnogo bez uvažavanja ustavnih mehanizama odlučivanja. Kako HDZ BiH i SNSD drže pozicije u Predsjedništvu i parlamentarnim procedurama, najizgledniji rasplet ponovo vodi ka toj osovini uz stabilnog partnera iz Federacije BiH i podršku manjih stranaka.

Proces formiranja novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine složen je institucionalni i politički postupak koji se temelji na Ustavu BiH, Zakonu o Vijeću ministara BiH te važećem Izbornom zakonu. Sve započinje okončanjem izbornog ciklusa i službenom potvrdom izbornih rezultata od strane Centralne izborne komisije BiH, čime se stvaraju zakonski preduvjeti za konstituiranje novog saziva Parlamentarne skupštine BiH, čija je podrška ključna za uspostavu izvršne vlasti.

Prvi konkretan korak u izvršnoj vlasti događa se unutar Predsjedništva BiH, koje imenuje mandatara za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara. Pri odabiru mandatara poštuje se načelo rotacije, a to imenovanje naknadno mora potvrditi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.