Godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke: Dokaz da su dobra djela trajna

Gazi Husrev-begova biblioteka danas obilježava 484. godišnjicu postojanja, a njen direktor Osman Lavić ističe da ova impozantna građevina čuva kulturno-historijsko bogatstvo BiH, te da u svom bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o BiH i njenoj historiji.

U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj baštini, ne samo za BiH, nego za cijelu regiju i šire.

Lavić dodaje kako Biblioteka služi svojoj misiji te da je koriste studenti, profesori, građani i istraživači.

"Ona je posljednjih godina u fokusu, rekao bih, pod reflektorima naše javnosti i drago nam je da je tako, jer svojim fondovima, zgradom, uvjetima i svim drugim, to zavrijeđuje. Stoga, s ponosom mi svake godine pripremamo godišnjicu, s ciljem da predočimo ono što Biblioteka radi, odnosno šta je radila u protekloj godini, a i da nam to bude na neki način i korektor rada, a sve da naša javnosti, korisnici, osnivač i prijatelji Biblioteke imaju uvid u ono što radimo, da budemo kako je to danas moderno kazati, transparentni, ali i da budemo u duhu vremena kojeg živimo", naglasio je Lavić.

Kaže da su se tokom prošle godine na svaki način pokušavali prilagoditi novonastaloj situaciji, te rad Biblioteke usaglasiti sa specifičnim potrebama korisnika u uvjetima pandemije COVID-19. Ono što je karakteristično za prošlu godinu rada u odnosu na prethodne jeste da je, kako je naveo, do punog izražaja došla digitalna bibloteka koja je formirana prije četiri do pet godina.

Lavić s ponosom ističe da je zabilježeno više od 360.000 pristupa korisnika digitalnoj biblioteci.

"Prošle godine smo također osvježili, osavremenili i uprostili za upotrebu našu web stranicu, gdje smo ponudili više podataka korisnicima. Želim istaći i da je rađena dopuna dva sektora. Prvi je unutarnje sređivanje fondova Biblioteke kao elektronske baze. Nastojali smo biti prisutniji i na online mrežama. Samo prošle godine smo našim korisnicima i javnosti koji nisu mogli izlaziti iz kuće zbog epidemije, ponudili devet izložbi povodom mevluda, ramazana, mukabela. Mi cijenimo da je to bio pravi trenutak za takvu aktivnost", podvukao je.

Značajni iskoraci napravljeni su i u redizajniranju i izmještanju muzejske postavke.

Također, Biblioteka je tu da prati sva dešavanja u društvu, kako u Islamskoj zajednici, tako i šire.

"Mi smo tu da evidentiramo, dokumentujemo sve ono što se dešava i da svojim radom i valorizacijom građe koju čuvamo nastojimo revitalizirati i osvježiti ono što se dešavalo u prošlosti. I naši planovi idu u tom smislu. U fazi smo izrade dugoročnog plana rada Gazijine biblioteke za narednih deset godina", istakao je Lavić.

Obilježavanje 484 godina od postojanja Biblioteke, odnosno misije Biblioteke, jasan je dokaz da su, podvlači on, dobra djela trajna i neuništiva baština.

"Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U Biblioteci korisnicima su na raspolaganju dvije velike čitaonice, a u sklopu nje je i Kongresna dvorana", istakao je Lavić.