FBiH bi uskoro trebala dobiti registar pedofila: Da li ćemo napokon zaštititi našu djecu?

Pedofilija se, opravdano, širom svijeta smatra jednim od najgnjusnijih zločina koje jedna osoba može da počini. Upravo zbog toga, osuđeni pedofili izloženi su poteškoćama u životu koji dolaze s presudom za ovo krivično djelo. 

Uz ubistva, pedofilija sigurno zauzima mjesto kao najteži zločin koji se može zamisliti. Imajući u vidu ovu činjenicu, mnoge zemlje širom svijeta preduzele su korake kako bi ovaj zločin istrijebili, a važan dio ovog procesa je i uspostavljanje registra pedofila. 

Kazna za pedofiliju, prema Krivičnom zakonu FBiH, varira. Ako je riječ o bludnim radnjama, kazne su od tri do šest mjeseci zatvora. Ipak, ako je u pitanju silovanje, kazne su veće i prestupnik može završiti u zatvoru na višegodišnjoj robiji. 

Međutim, prestupnici će u jednom trenutku izaći na slobodu, a u Federaciji BiH još nema registra pedofila, što znači, u praksi, da se može desiti da ponovo dobije pristup djeci, što u veliku opasnost dovodi naše najmlađe sugrađane. 

Kako bi to spriječili, grupa zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predvođena Lanom Prlić, odlučila je u proceduru pustiti zakon o registru pedofila.

Ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Lanu Prlić, kako bi nam pojasnila šta sve zakon donosi i šta možemo očekivati, u smislu većeg stepena zaštite djece. 

Na samom početku, Lana Prlić za naš portal govori kakva je situacija u regionu, ali u manjem bosanskohercegovačom entitetu RS. 

"U zemljama regiona i cijele Europe je registar pedofila praksa koja je nastala početkom 1990-tih godina kao odgovor na tu vrstu prestupništva, obzirom da počinioci takvih krivičnih djela nakon odslužene kazne zatvora u 70 posto slučajeva se vraćaju u neposrednu blizinu djece i omladine", kazala je na početku razgovora za naš portal Lana Prlić.

Svrha ovog registra, što govori i naša sagovornica, jeste da se počinioci ovog gnjusnog krivičnog djela udalje od djece i omladine.

Vlasti u entitetu RS su to uradile još 2018. godine, ali se u Federaciji kaska za ostatkom Bosne i Hercegovine. Prlić je to pokušala ubrzati, ali problem je bio u - zakonodavnoj proceduri. 

"Ja sam još 2019. godine uputila ovaj zakon u proceduru u Predstavničkom domu i on je dobio jednoglasnu podršku u formi nacrta 2020. godine. Obzirom na praksu u parlamentu, moje kolege iz Doma naroda su uputile taj zakon u ovom tijelu.

Međutim, Domu naroda je trebalo dvije godine da se taj zakon nađe na dnevnom redu. Ukratko, u Predstavničkom domu nacrt je usvojen negdje početkom 2020. godine, a u Domu naroda na ljeto 2022. godine. Nakon što je i tu usvojen tek smo tada, kao predlagači, imali uslove da organizujemo javnu raspravu. Kada je to završeno, kolege i ja smo formirale prijedlog zakona koji smo pustili u proceduru prethodne godine u decembru", kaže zastupnica u Parlamentu FBiH. 

Onda je, ipak, došlo do problema. Naime, sjednica na kojoj se sam zakon nalazio je prekinuta, i to upravo prije tačke dnevnog reda kada se trebalo glasati o ovom zakonu. Sjednica će se nastaviti uskoro, što je potvrdila i Lana Prlić, a registar pedofila bi se trebao naći na listi prioriteta za zakonodavne institucije. 

"Na idućoj sjednici, 22. novembra, registar pedofila će se naći kao prva tačka dnevnog reda na nastavku 4. sjednice Predstavničkog doma. Zaista se nadam da će dobiti jednoglasnu podršku i to je ono što mi kolege govore. Svi me pitaju od kolega kada će doći na dnevni red, kada ćemo dići ruku za taj zakon i svima je stalo da imamo taj zakon i da zaštitimo našu djecu i omladinu", kaže Lana Prlić za portal Radiosarajevo.ba. 

Ono što je svakako potreslo Bosnu i Hercegovinu bili su nedavni slučajevi pedofilije, a poseban fokus je bio na slučaju iz Banja Luke. Naime, Ivica Mišković iz Kaknja, optužen za pedofiliju, uspio je pobjeći iz zgrade Suda u Banjoj Luci. Kako Prlić kaže, ovo se nije moglo izbjeći s registrom, ali će se druge stvari promijeniti u smislu hvatanja u koštac s problemom pedofilije. 

"Što se tiče konkretno slučaja bijega iz policijske stanice, to ovaj zakon, naravno, ne bi spriječio. Imaju sankcije za takvo nešto. Ono što je najbitnije kod ovog zakona je da prestupnici koji su osuđeni i koji su odslužili ovu kaznu za krivično djelo pedofilije se ne mogu vratiti na svoje radno mjesto koje je podrazumijevalo neposrednu blizinu djeci i omladini", objašnjava Prlić. 

Važno je spomenuti da se u Sarajevu, u decembru prethodne godine, desila situacija da je nastavnik osuđen za bludne radnje dobio svoj posao u osnovnoj školi nazad. On je dao otkaz, ali sama činjenica da je uspio, barem isprve, da se vrati na svoje radno mjesto, među djecu, dovoljno je stravična. 

Kako bi još bolje pojasnila situaciju, zastupnica u Predstavničkom domu je dala konkretan primjer. Za naš portal je pojasnila da će se registar pedofila naći kao dokument u tužilaštvima i policijskim upravama u Federaciji BiH. On će biti dostupan na upit u slučaju nekog konkursa, posebno u slučajevima gdje konkurs raspisuju vrtići, osnovne i srednje škole, te druga udruženja koja se bave radom s djecom. Samim tim što se osoba koja se prijavila na konkurs nalazi na registru pedofila, značilo bi eliminaciju s ovog javnog oglasa ili poziva. 

"Ovim zakonom bi zaštitili našu djecu kada ih šaljemo u vrtić, školu, vannastavnu aktivnost ili sportsko takmičenje, i da znamo odrasle osobe koji su s njima u ulozi trenera, profesora, učitelja, učiteljica i vaspitačica", naglašava Prlić. 

Naravno, zakon će imati više odredbi. Kako je naša sagovorica objasnila, jedna od njih, među bitnijima, jeste da će se od presuđenih pedofila tražiti i javljanje u nadležne institucije svakih pola godine. Ovo je urađeno po principu zapadnoeuropskih zakona, koji, istini za volju, idu i korak dalje, pa se prestupnici čak, prilikom selidbe, moraju javljati svojim novim komšijama i naglašavati da su radili ovo krivično djelo u prošlosti. 

"Također, ono što je bitno za reći je da će registar biti tajan i trajan. Dakle, iz registra se ni pod kojim okolnostima neće brisati prestupnici, te će pristup registru imati samo tužilaštvo i policija. Naravno, može se dobiti informacija od ovih organa kroz proceduru koja je objašnjena, vezana za javljanje na konkurse i zasnivanje radnog odnosa", pojašnjava Lana Prlić. 

Kako dalje naglašava, postojat će i odredba vezana za prilazak ovih prestupnika mjestima gdje se okupljaju djeca.

"Osim svih navedenih odredbi, postojat će i dio zakona koji će presuđenim pedofilima s registra zabranjivati prilazak dječijim igralištima i školskim dvorištima", rekla je Prlić. 

Ono što je također važno spomenuti jeste da, u drugim zemljama, postoje odredbe koje nalažu da ove liste mogu biti javne. To varira od zemlje od zemlje, a kako kaže naša sagovornica, zasad će registar, barem prema ovom prijedlogu, biti tajan.

Naglašava da je situacija takva da se, na početku formiranja ovog zakona i registra pedofila, mora misliti na stvari kao što su privatnost i sigurnost onih koji su, porodično, povezani s presuđenim prestupnicima. Zbog toga, kaže Prlić, se ne može još govoriti o javnom registru. Ipak, govori da bi moglo biti nekih promjena u budućnosti. 

"Za prvi korak smatram da je potrebno uspostaviti registar, a za dalje mislim da zakon nije sveto slovo i zaista se nadam da će se to mijenjati u budućnosti i prilagođavati situacijama kojim svjedočimo. Naravno da se nadam da će biti što manje tih prestupnika", rekla je Lana Prlić za portal Radiosarajevo.ba.