Dvije škole na entitetskoj granici

Škola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja poštuje ljudska prava i osnovne slobode svih građana (...).

(Član 6, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH)

Daleko su jedna od druge, iako ih razdvaja samo niz zgrada. Mnogo zakonskih, administrativnih i psiholoških barikada, stereotipa i predrasuda dijeli dvije škole sa jedne i druge strane entitetske granice. Učenici jedne kažu nisu u kontaktu sa učenicima iz druge, direktor jedne kaže da nema nikakve suradnje između dvije škole, dok direktor druge kaže da se čeka prvi korak u međusobnoj suradnji. Kakav je to, zapravo, odnos između dviju škola na granici između dva entiteta, pokušali smo doznati posjetivši OŠ “Osman Nuri Hadžić” na Dobrinji i OŠ “Petar Petrović Njegoš“ u Istočnoj Ilidži. Ponovimo, dijeli ih samo niz zgrada i nevidljiva linija razgraničenja.

Daleko je moj entitet

Locirane svaka na svojoj političkoj poziciji, ne uspijevaju naći zajednički jezik – tako makar tvrde njihova zvanična rukovodstva. Međutim, da slučaj nije bio uvijek takav, svjedoči nekadašnja suradnja OŠ “Osman Nuri Hadžić” sa drugim školama na prostoru Istočnog Sarajeva. Direktor OŠ “Osman Nuri Hadžić”, Narcis Polimac, tvrdi da su navedene škole ostvarivale jako dobru međusobnu komunikaciju u vidu posjeta, kao i međusobnih nastupa folklornih sekcija u okviru manifestacija dana škole. Međutim, dobri “susjedski” odnosi zahladnjeli su u posljednjih nekoliko godina kao produkt stalnih entitetskih trzavica, dodatno pojačanih odlukom da spomenuta škola pripadne Federaciji BiH u septembru 2001. godine. Tako je, još jednom, politika diktirala odnose u obrazovanju. Razračunavanja se nastavljaju kada Osnovna škola “Petar Petrović Njegoš“ dobije nove prostorije u blizini OŠ “Osman Nuri Hadžić” 2009. godine.

Polimac dalje tvrdi da odnosi ovih dviju škola nisu loši – oni su nikakvi. Iako je, navodno, postojala određena inicijativa od strane ovog direktora ka uspostavi određene vrste odnosa, tvrdi da nikada nije dobio povratnu informaciju. Dakle, zvanične inicijative za odnose između škola nema, a sudeći prema izjavama njihovih predstavnika – neće ih ni biti, jer za to, naprosto, ne postoji interes. Čiji interes – roditelja, direktora samih ili učenika, a možda i svih ovih kategorija – ipak nije rečeno.

Sa druge strane, direktorica OŠ “Petar Petrović Njegoš“ Milica Kovač veli da je važan prvi korak u razvoju saradnje između dvije škole koje djeluju u dva različita entiteta.

“Neko mora učiniti prvi korak. Sarađujem sa direktorom susjedne škole ukoliko dođe do međusobnih blagih sukoba između učenika. A dalja saradnja, izleti, ekskurzije, priredbe, to je teško organizovati, jer za sve treba i saglasnost roditelja”, rekla je Kovač, koja se požalila na činjenicu da nikada ne organizuju sastanci direktora na nivou države, nego jedino na entitetskim nivoima.

Pričajući o odnosu ovih dvaju škola, Kovač spominje “naše” i “vaše” škole, time podcrtavajući koliko je, ustvari, dominantna entitetska polarizacija i razdvajanje po nacionalnoj pripadnosti.

Deus ex machina – ali za škole

Ko je taj “neko ko mora učiniti prvi korak”, još uvijek nije definirano, a nisu velike šanse da će se u dogledno vrijeme i pojaviti. Rukovodstvo škola, koje su samo paradigmatski primjeri apsolutne otuđenosti institucija koje bi trebale zastupati jednakopravnost svih i raditi na “sklapanju” prijateljstva između djece – “svojih” i “tuđih” polaznika.

Boravak na “granici” jeste boravak “svojih na svome”, a granica je fiktivna onoliko koliko je fiktivna nemogućnost međusobnog kontakta. Učenici ovih škola su živi primjer implementacije političkih stremljenja njihovih “entiteta”.

Na pitanje da li se druže sa učenicima suprotne škole, odgovor je uglavnom bio negativan, uz konstataciju da “tamo ne odlaze”.

“Tamo” vjerovatno i dalje neće ići, sve dok se vrući krompir odgovornosti prebacuje od škole, “saglasnosti roditelja” i političkih partija, a družit će se između sebe – jer je tako “najbolje za sve”.

Tekst prenosimo iz 21. broja Školegijuma, koji ćete u utorak moći čitati i na našem portalu