Milioni za lobiranje i afera u Washingtonu: Da li je Dodik napravio najskuplju grešku u karijeri?

Milorad Dodik godinama ulaže milione javnog novca u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, pokušavajući promijeniti odnos Washingtona prema njemu i vlastima bosanskohercegovačkog entiteta RS. Ukidanje američkih sankcija njemu i nizu njegovih saradnika ove godine predstavljeno je kao veliki diplomatski uspjeh. Međutim, nova otkrića američkih medija o angažmanu Trumpovih političkih saradnika za vlasti RS-a otvorila su pitanja o mogućem sukobu interesa, prirodi tih veza i političkoj cijeni lobiranja.

U središtu najnovije afere našao se Paolo Zampolli, kojeg je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump imenovao za izaslanika za globalna partnerstva. Zampolli je u februaru posjetio Banju Luku i sastao se s Dodikom, a njegov dolazak tada je u medijima bliskim vlastima RS-a predstavljen kao nagovještaj promjene američke politike.

Ipak, njegov mandat bio je vezan za kulturnu diplomatiju i partnerstva, a ne za vođenje vanjske politike prema Bosni i Hercegovini. Upravo je prekoračenje tih nadležnosti, prema izvještaju Politica, bilo među razlozima sukoba sa Christopherom Landauom, zamjenikom američkog državnog sekretara. Nakon objavljivanja njihove prepiske, Zampolli je smijenjen s funkcije. Njegova smjena dolazi u trenutku kada se u Washingtonu sve više govori o angažmanu ljudi bliskih Trumpu za račun vlasti RS-a. Ono što je Dodik ranije predstavljao kao dokaz uspješnih veza s novom američkom administracijom sada je postalo predmet političkih i medijskih kontroverzi.

Trumpovi saradnici radili za vlasti RS-a

Neposredno nakon izbora u Bosni i Hercegovini, The New York Times objavio je da su James Blair i Chris LaCivita, dvojica političkih operativaca iz Trumpovog kruga, boravili u Banjoj Luci i savjetovali vlasti Republike Srpske uoči izbora. Prema navodima američkog lista, za svoj angažman dobili su po nekoliko stotina hiljada dolara. Blair je povezan s Trumpovim političkim operacijama, dok je LaCivita bio jedan od rukovodilaca njegove predsjedničke kampanje 2024. Njihov angažman za vlasti RS-a izazvao je pitanja jer se odvijao u vrijeme kada se Trumpovi saradnici pripremaju za izbore za američki Kongres, zakazane za novembar.

Trump je prvo poručio da će ispitati njihove angažmane i da će ih otpustiti ako se utvrdi sukob interesa. Kasnije je rekao da su njih dvojica nezavisni konsultanti i da ne smatra da postoji takav sukob. Slučaj je izazvao reakcije i među republikanskim zvaničnicima. Senator Thom Tillis kritikovao je angažman dvojice savjetnika, ocijenivši da je RS destabilizirajuća sila u regionu i da saradnja s njenim vlastima predstavlja problem. Afera je tako otvorila šire pitanje: gdje završava privatni konsultantski posao ljudi bliskih američkom predsjedniku, a gdje počinju njihovi politički interesi i odgovornost prema administraciji kojoj pripadaju?

Godine ulaganja u veze s Trumpovim krugom

Dodikovo približavanje ljudima iz Trumpovog okruženja nije počelo ove godine. Tokom 2025. i 2026. vlasti RS-a angažovale su više lobističkih i konsultantskih kompanija, a njihov broj i vrijednost ugovora rasli su s pokušajima da se promijeni odnos Washingtona prema Dodiku.

U februaru 2025. Banju Luku posjetio je Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i nekadašnji Trumpov advokat. Govorio je o, kako je smatrao, nepravdi prema Dodiku i upoređivao njegov položaj s iskustvom američkog predsjednika. Nekoliko mjeseci kasnije u RS je došao Rod Blagojevich, bivši guverner Illinoisa, koji je ranije osuđen za korupciju. Dodik ga je predstavio kao prijatelja Republike Srpske i zamolio da američkoj javnosti približi stavove vlasti ovog entiteta, uključujući podršku Trumpovoj politici.

Blagojevich je poručio da mu je Dodik zatražio da radi na uspostavljanju bližih veza između srpskog i američkog naroda. Prema ranijim izvještajima Detektora, vrijednost njegovog ugovora s vremenom je porasla na više od 1,3 miliona dolara.

Među zadacima navedenim u ugovoru bili su objavljivanje tekstova kojima bi se pravni postupci protiv Dodika i drugih zvaničnika predstavljali kao politički motivisani, kao i pokušaji da američki zvaničnici javno komentarišu situaciju u Bosni i Hercegovini. Ciljevi lobiranja s vremenom su postajali ambiciozniji. Osim ukidanja sankcija, u ugovorima i aktivnostima pojavljivali su se i pokušaji pridobijanja podrške za političke ciljeve vlasti RS-a, uključujući njeno odvajanje od Bosne i Hercegovine.

Ukidanje sankcija kao najveći uspjeh

U jesen 2025. pojavili su se prvi konkretniji signali promjene američkog odnosa prema Dodikovom krugu. The New York Times tada je pisao o privremenom ublažavanju sankcija Danijelu Dragičeviću, bivšem šefu Dodikovog kabineta, nakon čega su uslijedile odluke koje su omogućile ukidanje sankcija Dodiku i desetinama drugih osoba i kompanija. Dragičević je bio sankcionisan zbog uloge u organizovanju obilježavanja neustavnog Dana RS u januaru 2024. godine.

Ukidanje sankcija otvorilo je Dodiku i njegovim saradnicima mogućnost putovanja u SAD i sastanaka s američkim zvaničnicima, što je ranije bilo znatno otežano. U mjesecima koji su slijedili, predstavnici RS-a intenzivirali su kontakte u Washingtonu.

Dodik, Željka Cvijanović i Ana Trišić Babić u februaru 2026. prisustvovali su molitvenom doručku, a tokom boravka u američkoj prijestolnici objavljivali su fotografije sa zvaničnicima, uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mikea Johnsona.

Cvijanović se u septembru fotografisala i sa Susie Wiles, šeficom kabineta američkog predsjednika. U objavi je poručila da se grade nova i učvršćuju stara prijateljstva.

Međutim, naknadna otkrića o poslovnim vezama ljudi iz njenog okruženja s američkim lobističkim kompanijama pokazala su da se iza dijela tih kontakata nalaze i finansijski interesi.

Kćerka šefice Trumpovog kabineta

Američki mediji objavili su da je Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, radila za kompaniju Continental Strategy, koja je angažovana u poslovima povezanim s RS-om.

Prema izvještajima američkih medija, Katie Wiles je sredinom augusta boravila u RS-u s predstavnicima američke kompanije koja je bila pozvana da uradi studiju izvodljivosti u regiji. Continental je za CBS News potvrdio njenu posjetu, ali je naveo da nije putovala u ime Vlade RS-a.

The New York Times pisao je i o putovanju s biznismenom Johnom Calceom, osnivačem kompanije America First Refining. Ranije je ProPublica objavila da Donald Trump Jr., sin američkog predsjednika, ima udio u toj kompaniji.

Slučaj je izazvao dodatnu pažnju zbog povezanosti Continental Strategy s ljudima iz Trumpovog političkog okruženja. Na čelu kompanije nalazi se Carlos Trujillo, bivši Trumpov savjetnik i ambasador.

Ova otkrića dodatno su pojačala pitanja o tome koliko su isprepleteni poslovni interesi lobističkih kompanija i političke veze ljudi koji imaju pristup američkoj administraciji.

Koliko je novca potrošeno?

Detektor i Capital su, analizirajući podatke iz američkog registra stranih agenata (FARA), ranije objavili da su strani lobisti angažovani u ime Vlade RS-a i institucija ovog entiteta u protekle četiri godine potrošili više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona KM.

Konsultant iz Washingtona Todd Prince ocijenio je da su lobistički napori bili uspješni, ukazujući na odluku Trumpove administracije da ukine sankcije uprkos drugim velikim međunarodnim pitanjima kojima se bavila. Prema njegovom objašnjenju, lobiranje za tako velike političke ciljeve zahtijeva značajna sredstva, a veličina entiteta ne znači da će cijena angažmana biti niža.

Upravo je vrijednost tih ugovora i pitanje šta je za taj novac postignuto postalo važno i u domaćoj javnosti. Ukidanje sankcija jeste konkretan rezultat, ali ostaje pitanje koliko su ostali ciljevi lobiranja ostvareni i kakve su političke posljedice takvih angažmana.

Dodatni problem za vlasti RS-a predstavlja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz septembra 2026. godine. Sud je utvrdio da aktivnosti povezane s ugovorom koji je Predstavništvo RS-a u Beču zaključilo s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., kao i slične aktivnosti usmjerene na ciljeve suprotne Ustavu BiH, nisu u skladu s Ustavom.

Ugovor je zaključen između Mladena Filipovića, direktora Predstavništva RS-a u Beču, i Arija Ben-Menashea, čelnika kanadske kompanije. Prema objavljenim podacima, ugovor je vrijedan četiri miliona dolara, a među navedenim ciljevima bila je nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Sud je zabranio isplate iz budžeta RS-a povezane s tim ugovorom i drugim lobističkim aktivnostima čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija države.

Odluka se ne odnosi na sve oblike međunarodnog predstavljanja ili lobiranja, nego na finansiranje aktivnosti usmjerenih ka ciljevima koje je Sud ocijenio neustavnim. Ranije je Tužilaštvo BiH odlučilo da neće provoditi istragu protiv Mladena Filipovića zbog prijavljenih krivičnih djela, navodeći da ne postoje osnovi sumnje da ih je počinio. Odluka Ustavnog suda, međutim, otvara pitanje postupanja nadležnih organa ako se zabrana budžetskih isplata ne bude poštovala.

Većina ugovora o lobiranju ističe krajem 2026. godine, dok neki traju i tokom 2027. godine. Zbog toga će pitanje daljnjeg finansiranja ovih angažmana ostati otvoreno, posebno ako vlasti RS-a nastave pokušavati ostvariti ciljeve zbog kojih su pojedini ugovori već bili predmet ustavnosudske ocjene.

Lobiranje kao politički teret

Najnovija otkrića pokazuju koliko su se interesi vlasti RS-a, američkih političkih operativaca i lobističkih kompanija povezali. Ljudi koji su donedavno predstavljani kao važni kanali prema Trumpovoj administraciji sada se suočavaju s pitanjima o svojim klijentima, poslovnim angažmanima i mogućem sukobu interesa.

Za Dodika je ukidanje sankcija predstavljalo značajan politički dobitak. Ipak, kontroverze koje su izbile u Washingtonu pokazuju da pristup ljudima bliskim predsjedniku ne znači nužno i stabilnu podršku američke administracije. Istovremeno, odluka Ustavnog suda BiH postavlja jasnu granicu kada je riječ o korištenju javnog novca za lobiranje čiji su ciljevi suprotni ustavnom poretku države.

Kako je Detektor u novoj analizi izvrsno pribilježio:

"Iako je Dodik u prvoj reakciji rekao da Sarajevo neće određivati kako će RS trošiti novac, Tužilaštvo BiH može istraživati neizvršenje odluka Ustavnog suda. To bi značilo da se istražuju isplate američkim lobističkim firmama koje su u središtu afere. Većina ugovora ističe krajem 2026., ali onaj s Continental Strategy traje do februara naredne godine, a sa Ben-Menasheom do septembra 2027. godine.

Dok su aktivnosti lobista stvorile utisak da saradnici zvanične američke administracije pomažu jednoj stranci da pobijedi na izborima i utiču na demokratsku volju u BiH, ignorisanje odluke Ustavnog suda značilo bi da sadašnji i bivši Trumpovi saradnici ne poštuju suverenitet BiH iako odluka pravno obavezuje vlasti entiteta, a ne američke kompanije. Novinar Refik Hodžić u autorskom članku za portal Nomad napisao je da je Dodik u SAD-u dobio pažnju tamo i gdje je možda nije želio.

'Novac je potrošen, ugovori su javno dostupni, američki novinari istražuju, a kongresmeni pripremaju dokumentaciju. Ono što je Dodik predstavljao kao dokaz vlastite diplomatske genijalnosti sve više liči na jednu od najskupljih političkih pogrešnih procjena u njegovoj karijeri', napisao je Hodžić."