Digitalni nomadi u Sarajevu - novi tip stanovnika i šta to znači za naš grad

Fenomen digitalnih nomada predstavlja rastući način života u kojem ljudi rade online i istovremeno putuju, privremeno živeći u različitim gradovima umjesto da budu vezani za jedno mjesto.

Pojava ovog novog tipa stanovnika sve je aktuelnija i u Sarajevu, posebno nakon pandemije i porasta "remote work" kulture.

Rast zajednice

Zajednica je mala, ali raste, i sve više se povezuje kroz coworking prostore, meetupe i online zajednice. U gradu trenutno postoji više od 10 aktivnih coworking prostora, među kojima je najpoznatiji HUB387 na čelu s Jovanom Musić, koja nam je iz ugla generalne direktorice pokušala približiti ovaj fenomen.

Govoreći o veličini zajednice digitalnih nomada u Sarajevu, odnosno popularnosti glavnog grada BiH kao destinacije za ovaj vid stanovnika, istakla je kako je njih s vremenom sve više i više.

"Malo je teško reći koliko digitalnih nomada ima u Sarajevu s obzirom na to da postoje i drugi coworking prostori u gradu koje oni posjećuju. Ali što se tiče konkretno nas u HUB387 primjećujemo da se taj broj svake godine povećava, posebno u ljetnom periodu", rekla je Musić za portal Radiosarajevo.ba.

Boravak digitalnih nomada u Sarajevu pritom donosi i vrlo konkretne koristi gradu i lokalnoj zajednici. Pored ekonomskog doprinosa, tu su promocija grada, transfer znanja i vještina, kulturna razmjena...

"Sigurno jako pozitivno utječe na grad - u smislu različitih kultura iz kojih ljudi dolaze i dijeljenja različitih iskustava. Znam koliko je nama u coworkingu značilo i znači upoznavanje svih tih novih ljudi i njihova iskustva koja su stekli što kroz putovanja, što kroz posao. Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo biti dio tih njihovih priča", kazala je naša sagovornica.

Kada su u pitanju razlozi zbog kojih se digitalni nomadi odluče doći u Sarajevo i to što ih ovdje najviše privlači, navela je kako se radi o kombinaciji različitih faktora.

Prednosti i izazovi

"Sarajevo ima dosta zanimljivih sadržaja koje može ponuditi. U razgovoru s njima saznajemo zapravo da im Sarajevo kao destinacija odgovara iz više razloga. To su lokacija, ljudi koji su izuzetno prijateljski raspoloženi plus pristupačnost i povoljni uslovi života u poređenju s ostatkom Europe. Sve to sigurno puno doprinosi", objasnila je Musić.

Interesovalo nas je i iz kojih zemalja digitalni nomadi najčešće dolaze i koliko dugo se zadržavaju.

"Većinom su to ljudi iz zapadnoeuropskih zemalja i Amerike, a obično ostanu nekoliko dana do nekoliko sedmica - neki čak odluče produžiti svoj boravak i na nekoliko mjeseci", otkrila nam je.

Digitalni nomadi se usto suočavaju i s određenim izazovima, a oni su prvenstveno birokratske prirode. Glavni problem je to što još nema specifične vize koja bi im omogućila duži boravak u gradu.

"Da, vize su veliki problem i sigurno bi ostali duže da imaju tu mogućnost. Ovako većinom moraju izaći iz zemlje nakon tri mjeseca", naglasila je naša sagovornica.

Zanimalo nas je i kako coworking prostori, konkretno HUB387 u ovom slučaju, podržavaju digitalne nomade.

"Nemamo neke posebne pakete podrške, tu smo da im ponudimo prostor, zajednicu ljudi koji slično razmišljaju i neki prvi kontakt s ljudima u BiH, administracijom...", zaključila je Musić za portal Radiosarajevo.ba.

Pored coworking prostora, postoje i online grupe poput Digital Nomads Bosnia Meetup Group, gdje se organizuju druženja, hiking ture, radionice i networking.

S obzirom na trenutne trendove, Sarajevo, ali i Bosna i Hercegovina, imaju potencijal da postanu atraktivna destinacija za digitalne nomade u narednim godinama, s benefitima za lokalnu ekonomiju, zajednicu i globalnu povezanost. Digitalni nomadi, kojih ima oko 35 miliona i koji troše do 800 milijardi dolara godišnje, osobe su s s dobrim primanjima, koje doprinose razvoju lokalne ekonomije i putem društvenih mreža promoviraju zemlju u kojoj borave.