Dan džamija u BiH obilježen u banjalučkoj Ferhadiji

U džamiji Ferhadija u Banjoj Luci danas je obilježen Dan džamija u BiH, u znak podsjećanja kada je 7. maja 1993. godine ova zadužbina Ferhat-paše Sokolovića u potpunosti srušena.

Tim povodom je u Ferhadiji pušten video svih obnovljenih banjalučkih džamija, a imami Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka izveli su prigodnu ilahiju pod nazivom Sjećanja.

Obilježavanje je organizovano bez prisustva vjernika uz poštivanje propisanih mjera za suzbijenje koronavirusa, a prisutnima se se obratio muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović koji je rekao da na današnji dan iz Banja Luke šalju poruku opstojnosti i nade za sretan život svih žitelja u gradu Banjoj Luci kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

"Ne možemo suze i progone izbrisati, ali evo uspjeli smo obnoviti Ferhadiju džamiju, obnavlja se Arnaudija i ostale džamije. Istina je da postoje džamije i vjerski objekti, ali nam nedostaje veliki broj džematlija ovim džamijama. Naša intencija je da kažemo da ljudi koji su otišli iz svog grada, iz svoje domovine nose ljubav prema zavičaju, domovini. Neka ih slike djetinjstva i zrelih godina podsjećaju da napustiti ono gdje ste bili i ponikli znači postali list na vjetru koji će vas nositi desno i lijevo. Samo se čovjek može postojano odnositi tamo gdje je njegov zavičaj i njegov dom. Mi vjerujemo da ima snage, spremnosti da naši narodi kako u Banjaluci, tako i u drugim gradovima, žive u skladu i u harmoniji", kazao je muftija banjalučki.

Prema njegovim riječima povijest bilježi da su bili ratovi, stradanja...

"A, mi smo danas željeli kazati da je to samo za pouk da se to ne ponovi, nije to nauka da bi se to ponavljalo, jer patnja i stradanje ljudi ostavlja dvojak trag i kod onih koji pate kao i kod onih koji agresivno donose patnju. Zato treba puno više mudrosti da se to liječi. Mi u Islamskoj zajednici na ovaj dan pokazujemo tu spremnost, nećemo zaboraviti i to ne bismo mogli nikako, ali imamo spremnosti da budemo tu i da kažemo ljudima vrijedilo je obnoviti Ferhadiju i sve džamije. Vrijedi u BiH obnoviti međuljudske odnose, odnose među narodima, Ljudi koji žive na ovim prostorima su imali iskušenja različita, teška ali su uvijeksmogli mudrosti i snage da teizazove prevaziđu", kazao je muftija Abdibegović.

Pozvao je građane BiH da u vrijeme izazova kao što je koronavirusa kada neće moći putovati izvan BiH, da posjećuju bosanske gradove, da ljudi iz entiteta Republika Srpska posjete gradove u Federaciji BiH i obrnuto. Smatra da to može pomići turizmu, ekonomiji, kulturi i međuljudskim odnosnim.

"Mislim da ova Bosna, svi njeni žitelji zaslužuju ljepši život i da se ne smijemo dozvoliti da se ponove stradanja i patnje. One su bolne i one su teške kako za pojedinca tako za porodice, tako i za narode. Mi u ovom velikom danu, danu mjeseca ramazana pozivamo na ljubav, suživot, ispruženu ruku i kažemo da pred ovom Ferhadijom mora biti samo ljubavi i topline ne nikako mržnje i prezira. Mislim da na taj način svi vjerski objekti trebaju pokazivati, jer oni imaju tu kupolu Božije milosti i čini mi se da je ona najeklatantnija nad gradom Banjalukom jer kad su svi mislili da će nestati toga, da će nastati vjerskih objekata ostala je kupola Božije milosti koja je sačuvala i svi oni koji misle da će izbrisati tragove povijesti sa zemlje varaju se. Poruka bi im bila da ih bilježi historija i povijesti i da se to neće moći zaboraviti, ali ljubav čežnja, prijateljstvo to je ono što bi trebalo biti u budućnosti za sve narode u BiH", kazao je muftija Abdibegović.

Današnji datum, 7. maj proglašen je za Dan džamija u BiH odlukom Rijaseta Islamske zajednice s ciljem da simbolički podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ovaj datum ujedno je i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjaluci. Tada su polaganje kamena temeljca za obnovu prekinuli neredi u kojima je Badić teško povrijeđen i povreda preminuo 26. maja.

Ferhadija džamija izgrađena 1579. godine predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. vijeku, a 1950. godine je uvrštena u kulturnu baštinu BiH, zatim i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.