Nakon četiri godine opet na početku: Vraća li Čović pregovore o vlasti u Neum?

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović i dalje stoji pri svojim zahtjevima za izmjenom Izbornog zakona nakon ovogodišnjih Općih izbora, održanih u nedjelju, 4. oktobra.

HDZ BiH i njegov lider dugo insistiraju na izmjenama Izbornog zakona kojima bi se praktično garantovalo "legitimno predstavljanje" u institucijama Bosne i Hercegovine, prvenstveno u Predsjedništvu BiH.

Iako je novoizabrana članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović (HDZ BiH) na ovogodišnjim Općim izborima izabrana po istim pravilima kao svojevremeno i Čović, oboje su u javnim nastupima nakon 4. oktobra ponovno naglasili da će insistirati na dvije stvari.

Prva je djelovanje diplomatsko-konzularne mreže, za koju je Filipović poručila da će dio diplomata odmah smijeniti te imenovati ambasadore koji odgovaraju ideološkim postavkama njene političke opcije, što je, budimo otvoreni, njeno legitimno pravo.

No, šta to znači za državu?

Ambasadori koje imenuje Filipović promovisat će, uz svesrdnu pomoć diplomatske mreže susjedne Hrvatske, politike za koje se zalaže HDZ BiH u nadnacionalnim institucijama i tijelima. Te politike predominantno se bave konceptom "legitimnog predstavljanja", čijoj realizaciji na putu stoje trenutne, iako generalno diskriminatorne, ali važeće odredbe Izbornog zakona.

To znači da će se posljedično stvoren međunarodni pritisak preliti na unutrašnje političke prilike u Bosni i Hercegovini. Kako se može iščitati iz Čovićevih izjava, izmjenama Izbornog zakona moglo bi biti uslovljeno i formiranje nove vlasti.

Tome u prilog idu i tvrdnje šireg kruga stranaka hrvatskog političkog korpusa, koje su još tokom predizborne kampanje isticale da će državna vlast ostati u tehničkom mandatu sve dok se koncept "legitimnog predstavljanja" ne ugradi u Izborni zakon.

Čović tvrdi da je bošnjačko političko tijelo porazilo "grubo nasrtanje na Ustav BiH i oduzimanje prava Hrvatima", te napominje da namjera nije mijenjati Ustav,  što je bilo potrebno za neke ranije zahtjeve HDZ-a , već se insistira samo na za tu stranku najvažnijem zakonu.

Poruka Dragana Čovića da trebaju razgovarati predstavnici tri naroda koji su dobili najviše glasova nadovezuje se na tvrdnje predstavnika Bošnjaka koji su tokom kampanje naglašavali da će se pitanje izmjene Izbornog zakona morati rješavati.

Šta dalje?

Takav korak je neophodan prije svega zato što je Bosna i Hercegovina dužna provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.

Drugo, to implicira da smo tokom proteklog mandatnog perioda, kada su vlast na državnom nivou činile/čine stranke Trojke (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i pravda i Naša stranka), HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata, napravili puni krug i vratili se na istu tačku. Kako se čini, ponovo idemo ka Neumu i nekim novim pregovorima.

Budući da su se okolnosti unutar naše zemlje, kao i na međunarodnom planu, značajno promijenile, te da je tutorstvo međunarodne zajednice nad političkim procesima u BiH ograničeno, za očekivati je da bi stranke, prvenstveno one nacionalne koje su pobjednice na Općim izborima 2026. godine, konačno mogle doći do dogovora koji je prihvatljiv za sve, ne getoizira građane i nudi evropske standarde.