Izbori za Predsjedništvo BiH: Da li je CIK prekršio Ustav nazivima na glasačkim listićima?
Odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da se na glasačkim listićima za izbor članova Predsjedništva BiH koriste formulacije "bošnjački", "hrvatski" i "srpski član" otvorila je pitanje usklađenosti takvog nazivlja s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Dok bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić smatra da se takvim nazivima ne krši Ustav BiH, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić i zastupnik u Predstavničkom domu Šemsudin Mehmedović smatraju da je CIK svojom odlukom prešao ustavne granice.
U središtu rasprave nalazi se član V Ustava BiH, kojim je propisano da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, te jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Izbori za Predsjedništvo BiH: Da li je CIK prekršio Ustav nazivima na glasačkim listićima?
Šehić: "Ne vidim da se ovim krši Ustav BiH"
Bivši član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić smatra da je ključno posmatrati ustavne odredbe u cjelini.
Šehić podsjeća da Ustav BiH jasno definiše sastav Predsjedništva i njegove nadležnosti, među kojima su predstavljanje Bosne i Hercegovine, predlaganje ambasadora i konzula te predlaganje godišnjeg budžeta institucija BiH.
"U Ustavu piše da Predsjedništvo BiH čine tri člana, gdje se jedan Bošnjak i jedan Hrvat biraju s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan Srbin s teritorije Republike Srpske", kazao je Šehić.
On posebno ukazuje i na mogućnost pokretanja pitanja zaštite entitetskog interesa u slučaju odluke Predsjedništva za koju se smatra da je destruktivna po određeni entitet.
"Ono što moram napomenuti jeste da u Ustavu, u prečišćenom tekstu koji je napravio Ustavni sud BiH, koji je upravo jedina institucija koja ga tumači i primjenjuje, jasno piše Bošnjak, Srbin, Hrvat", naveo je Šehić.
Govoreći o spornim nazivima na glasačkim listićima, Šehić smatra da ih ne treba automatski tumačiti kao kršenje Ustava.
"Mi u našem javnom prostoru i u medijima vrlo često koristimo izraze bošnjački, hrvatski ili srpski. Ja ne vidim da se ovim krši Ustav BiH", rekao je Šehić.
Prema njegovom mišljenju, ni izgled glasačkog listića nije novina u odnosu na ranije izborne cikluse.
"Koliko je meni poznato, i sadašnji izgled glasačkog listića za članove Predsjedništva ne razlikuje se od izgleda koji je ranije primjenjivan, pa dok sam i ja bio u Izbornoj komisiji", kazao je.
Šehić nije želio komentarisati reakcije nevladinih organizacija koje su kritikovale ovakvu praksu, naglašavajući da je iznio vlastiti pravni stav.
"Ja sam iznio svoj stav koji se bazira isključivo na Ustavu", poručio je Šehić.
Neočekivani problemi na testnim izborima u BiH: CIK objasnio šta se dešavalo
Miletić: CIK je prekršio Ustav u dva segmenta
Drugačije mišljenje ima Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Kluba Hrvata.
Miletić navodi da kao pojedinac nije mogao podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, već da je za takvu proceduru potrebno najmanje četiri delegata ili da inicijativa bude pokrenuta preko jednog od članova kolegija.
On tvrdi da je o ovom pitanju razgovarao s kolegama te da su oni, kako kaže, u formalno-pravnom smislu dijelili njegovo mišljenje.
Prema Miletićevim riječima, CIK je odlukom od 4. augusta prekršio određene ustavne procedure, i to u dva segmenta.
Prvi se odnosi na način označavanja članova Predsjedništva na glasačkom listiću, dok se drugi odnosi na podjelu administrativne jedinice Federacije Bosne i Hercegovine za izbor članova Predsjedništva.
"Administrativnu jedinicu koja služi za izbor članova Predsjedništva nazvali su 701 i 702 i, uvjetno rečeno, podijelili je – ne formalno, ali na dva dijela. Ta činjenica nigdje ne postoji u Ustavu", kazao je Miletić.
Tehnologija napreduje, suština ostaje: Rezultati izbora u BiH će ponovo zavisiti od politike
Zbog toga smatra da je riječ o povredi Ustava BiH.
"Tako da smatram da je i u slučaju naziva članova Predsjedništva i u slučaju dijeljenja izborne jedinice prekršen Ustav BiH", istakao je.
Miletić kaže da je njegov prijedlog bio da se Ustavnom sudu BiH podnese apelacija i zatraži izricanje privremene mjere kojom bi se CIK obavezao na ispravku obrasca.
Međutim, od toga se, prema njegovim riječima, odustalo zbog kratkog roka do održavanja izbora.
"Usaglasili smo se da to ne radimo u ovom trenutku jer bi na taj način išli na ruku HDZ-u, SNSD-u i nekim drugim političkim interesima koji ne žele da se izbori održe uz nove izborne tehnologije", rekao je Miletić.
Kandidati ili kriminalci? Na izbornim listama su ljudi sa krivičnim presudama
Dodao je da bi eventualna izmjena glasačkih listića u tom trenutku mogla dodatno zakomplikovati izborni proces.
"Ne želimo ni u kojem smislu narušiti izborni proces, imajući u vidu činjenicu da ima jako puno problema. Pretpostavljali smo da bismo na taj način napravili još jedan dodatni problem jer bi se ti listići morali ponovo štampati, ponovo ići u distribuciju i tako dalje", naveo je Miletić.
Mehmedović: "Jedina ispravna ustavna formulacija"
Na istoj liniji kao Miletić je i Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Mehmedović se direktno poziva na član V Ustava BiH, ističući da je njime precizno određeno ko čini Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
"Članom V Ustava Bosne i Hercegovine jasno je utvrđeno da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske", naveo je Mehmedović.
On smatra da je CIK odlukom o sadržaju glasačkog listića postupio protivno Ustavu.
"Centralna izborna komisija je protivno Ustavu donijela odluku da glasački listić za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Opće izbore u oktobru nosi neustavan naziv ‘bošnjački/hrvatski/srpski član’", tvrdi Mehmedović.
Posebno problematizira upotrebu posvojnih pridjeva "bošnjački", "hrvatski" i "srpski".
"Navođenje posvojnih pridjeva koji se tvore od vlastitih imena naroda označava pripadnost, a ne predstavljenost", smatra Mehmedović.
Prema njegovom tumačenju, takva formulacija može stvoriti utisak da se biraju predstavnici pojedinih naroda, što, kako navodi, nije ono što Ustav BiH propisuje.
Bliži se 4. oktobar: Šta su pokazali testni izbori i šta građani mogu očekivati na biračkim mjestima
"To znači da se bira bošnjački, hrvatski i srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije tačno, a nije ni ustavno", rekao je Mehmedović.
On smatra da bi ustavno preciznija formulacija bila ona koja direktno slijedi tekst Ustava.
"Jedina ispravna ustavna formulacija jeste da se biraju pripadnici naroda: član Predsjedništva Hrvat, član Predsjedništva Bošnjak i član Predsjedništva Srbin", naveo je Mehmedović.
Može li Ustavni sud BiH dati konačan odgovor?
Spor oko formulacije na glasačkom listiću tako se pretvorio u šire pitanje tumačenja Ustava BiH i odnosa između ustavnog teksta i izborne prakse.
Dok Šehić smatra da upotreba izraza "bošnjački", "hrvatski" i "srpski" u javnom i izbornom kontekstu sama po sebi ne predstavlja povredu Ustava, Miletić i Mehmedović smatraju da se takvom terminologijom mijenja ustavno značenje funkcije članova Predsjedništva.
Dodatno pitanje predstavlja i označavanje izbornih jedinica brojevima 701 i 702, za koje Miletić tvrdi da nemaju uporište u ustavnom tekstu.
Konačnu riječ o ustavnom pitanju, ukoliko bi ono bilo formalno pokrenuto, imao bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Do tada ostaju suprotstavljena pravna tumačenja: jedno koje naglašava doslovni tekst Ustava i drugo koje se oslanja na način na koji se izborni termini koriste u dugogodišnjoj praksi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.