Četvrti talas COVID-a: Zbog čega naučnici smatraju da bi mogao biti drugačiji

Direktorica amričkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) doktorka Rochelle Walensky upozorila je u ponedeljak 29. marta na mogući četvrti talas pandemije COVID-19 u Sjedinjenim Državama zbog kombinacije nekoliko faktora – olakšavanja mjere fizičkog distanciranja, novih sojeva virusa i nedovoljnog broja vakcina.

Istovremeno, u Evropi, španski medicinski zvaničnici govore da ono što je započelo kao polagani i kontinuirani porast stope slučajeva korona virusa sve više liči na skok prema gore. Brojke jasnije "crtaju početak četvrtog talasa" u Španiji, istakli su.

Uz masovne kampanje vakcinacije kako bi mogao izgledati četvrti talas pandemije?

"Nalazimo se u kritičnoj tački pandemije, raskrsnici na kojoj kao zemlja moramo da odlučimo kojim putem da krenemo", rekla je krajem marta Walensky na brifingu u Bijeloj kući, prenosi američki portal Healthline.

"Ono što me zabrinjava jeste to da ako ne poduzmemo ispravne korake, imaćemo još jedan porast infekcija baš kao što to vidimo u Evropi, a koji se mogao izbjeći".

Špansko Ministarstvo zdravstva je u ponedeljak uveče objavilo kumulativne brojeve za posljednje dvije sedmice slučajeva inficiranih na 100.000 stanovnika koji je 149 za cijelu zemlju. U regiji glavnog grada Madrida i grada Navare podaci pokazuju rast od 255 odnosno 266, što prelazi granicu od 250 koja upozorava na veliki rizik daljeg širenja pandemije.

Fernando Simon, direktor Koordinacionog centra za zdravstvena upozorenja Ministarstva zdravstva (CCAES), rekao je da bi se ovaj trend rasta mogao ograničiti na "mali talas". Govoreći u ponedjeljak na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio najnoviji izvještaj za Španiju, objasnio je: "Dolazi do promjene u trenutnoj situaciji. Mogli bismo održati trend ili ga preokrenuti. To zavisi od svih nas. Ako uspijemo zadržati ovu situaciju još nekoliko sedmica s trenutnim brojem vakcinacija koje su u toku ili bismo mogli imati epidemiološki talas. Ako se on zaista dešava ali, koji je mnogo manji od prethodnih. I svake nedelje koja prođe, vakcinišemo sve više ljudi. Tako dobijamo na vremenu", prenosi španski El Pais.

Druge evropske zemlje su zbog povećanog broja infekcija s početka proljeća, do kojeg je došlo najprije zbog novih zaraznijih mutiranih sojeva virusa, bile prisiljene da nametnu restriktivnije mjere ili da odgode olakšavanje već postojećih.

Treći ili početak četvrtog talasa?

Proljetni porast infekcija u Evropi se karakteriše kao treći pandemijski talas, ali se već govori o četvrtom talasu jer broj slučajeva koji je kulminirao 11. januara a onda pao tokom februara - što je bio prvi globalni pad u pandemijskim fazama - opet je u februaru počeo da raste.

Od tada su se novi dnevni slučajevi popeli za gotovo 20 posto ukupno. U Francuskoj su porasli više od 30 posto. U Brazilu su porasli više od 50 posto. U Italiji su porasli više od 80 posto. U Indiji su porasli više od 110 posto.

U Francuskoj su u zadnjoj sedmici marta ljekari upozorili na mogućnost da pariške bolnice budu preplavljene i da oni budu suočeni sa izborom kojim pacijentima će pružiti tretman protiv COVID-19. Restriktivne mjere su postrožene u nekim dijelovima Francuske kao u gradu Lyonu gdje raste broj inficiranih, piše Euronews.

Francuska je samo jedna od evropskih država koje se bore sa novim talasom pandemije. Portugal je na primjer, pooštrio prelazak granica sa drugim državama članicama EU. Putovanje iz evropskih država koje bilježe više od 150 slučajeva infekcije na 100.000 ljudi ograničavaju se na isključivo esencijalna dok oni koji dolaze iz država sa 500 slučajeva na 100.000 moraće 14 dana biti u karantinu.

"U osnovi, imamo novi virus… smrtonosniji je, lakše se prenosi i zaraznost traje duže", izjava je njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pozvala pokrajine da uvedu strožije mjere pred Uskrs.

Kako piše Reuters, masovna vakcinacija u Njemačkoj započela je sporo, najviše zbog ograničenja u nabavci. Do nedjelje (28. marta) 10,3 posto Nijemaca dobilo je barem prvu dozu što je daleko ispod procenata vakcinacije u drugim zemljama poput Izraela, Sjedinjenih Država i Velike Britanije.

Mogu li masovne vakcinacije zaustaviti četvrti talas?

Tim Bijele kuće za odgovor na krizu COVID-19 saopštio je da je do 24. marta 84 miliona Amerikanaca ili svaki treći stanovnik SAD primio najmanje prvu dozu vakcine.

Na primjeru Amerike, vakcinacija je osnovni indikator da bi četvrti talas pandemije mogao izgledati drugačije, barem u državama koje sprovode programe masovne vakcinacije kao što su SAD – što znači manje hospitalizacija i smrtnih slučajeva, navode stručnjaci.

"Moramo početi ponovo promišljati o tome kako se tumače podaci o COVID-19 slučajevima", rekao je dr. John Brownstein, glavni direktor za inovacije u dječjoj bolnici u Bostonu i saradnik ABC News. "Uz brzo dijeljenje vakcina, porast slučajeva među zdravom populacijom neće nužno dovoditi do hospitalizacije i smrtnih ishoda kao što je ranije viđeno tokom pandemije."

U prvom talasu SAD su zabilježile brzi porast infekcija i smrtnih slučajeva, koji su bili koncentrisani na sjeveroistoku zemlje, tačnije u New Yorku. Tokom ljeta zemlja je doživjela drugi talas sa većim prilivom slučajeva, hospitalizacija i smrtnih slučajeva koji su se širili Amerikom. Početkom jeseni, nacionalni pokazatelji COVID-19 naknadno su pali, da bi tokom kasnih jesenjih i ranih zimskih mjeseci naišao treći talas s neviđenim naletom inficiranih, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

S masovnom vakcinacijom u mnogim dijelovima SAD ponovo je dozvoljeno ručavanje u zatvorenim restoranima, odlazak u bioskop ili na kuglanje kao i odlazak u teretanu. Američka nacionalna agencija za sigurnost transporta (TSA) bilježi milionske cirkulacije ljudi na aerodromima. Ali Amerika u drugoj polovini marta ipak bilježi skok od skoro 20 posto u povećanom broju infekcija dok se u različitim državama pojavljuju zaraznije mutirane vrste virusa.

Širenje novih varijanti virusa britanskog, južnoafričkog i brazilskog zabrinjava, ali, kako za NPR kaže Bill Hanage profesor epidemilogije na Harvardu: "Ne smije se zaboraviti da su se vakcine pokazale efikasnim protiv novih sojeva. Makar sudeći prema laboratorijskim rezultatima one pružaju dobru zaštitu protiv zabrinjavajućih varijanti virusa. Moguća su manja odstupanja u efikasnosti, ali to nije razlog za pretjeranu zabrinutorst i tu treba biti vrlo jasan."

Ali, dok vakcine prožaju određenu zaštitu protiv novih varijanti virusa "za nevakcinisane to može biti veći rizik. Iznova otkrivamo da je rizik od budućih izbijanja infekcija povezan sa našom sposobnošću da održavamo mjere koje su na snazi", kako za ABC News kaže Rachel Baker, epidemiološkinja sa Univerziteta Princeton.