Bosno i Hercegovino, lijepa naša, mila, gizdava... Arheološko bh. blago u Zemaljskom (FOTO+VIDEO)

Područje današnje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od doba neolita (mlađe kameno doba na Balkanu počelo je negdje oko 5500. godine prije nove ere). Kažu i da, gdje god kreneš kopati, otkopat ćeš jedan dio bogate historije ove zemlje.

Dan nakon praznika u novijoj historiji naše domovine, Dana nezavisnosti, ekipa portala Radiosarajevo.ba posjetila je Odjeljenje za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH, koji čuva i njeguje oko 100 hiljada eksponata iz historije Hercegovine i Bosne. Ugostila nas je i kroz Odjeljenje provela kustosica Ana Marić. Objasnila nam je da trenutno možete vidjeti dvije stalne postavke: BiH u rimsko doba te BiH u srednjem vijeku.

Treća, značajna postavka – BiH i prapovijest sklonjena je nakon rata i još uvijek nije postavljena. Doznajemo da su pripremljeni planovi za njen povratak.

Priredili: Lana Ramljak i Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

Marić nam govori kako se za stalne postavke izdvoji mali dio eksponata, onaj najljepši, a muzejska „skloništa“ čuvaju ostatak.

Volite ovu zemlju? Učite o njoj, a nema boljeg načina nego da odvojite nešto svog vremena i posjetite Muzej, te se podsjetite (zabavite, naučite nešto novo) o bogatstvu prošlih vjekova na tlu naše domovine.

Dakle, kad uđete u Odjeljenje za arheologiju, savjetujemo vam da krenete s desne strane – jer se izložba prati hronološki, od starijih ka novijim eksponatima i kroz različite teme. Na samom početku vidjet ćete nekoliko predmeta iz Grčke koji su uvod u rimsku civilizaciju s kojom počinje arheološka izložba ovog Muzeja.

Najstariji predmet (tačnije, najstariji natpis koji spominje jednog rimskog vladara) koji ćete vidjeti jeste baza jednog spomenika iz 36 p.n.e. koji je pronađen u Tasovčićima kraj Čapljine. Spomenik je podignut u čast imperatoru Cezaru božanskom sinu, povodom zauzeća Sicilije. Spomenik su podigli braća Gaj Papije Celzo i Marko Papije Kan.

Nastavite dalje i vidjet ćete goleme kamene putokaze iz rimskog doba, koji se zovu – miljokazi. Na njima natpisi na latinskom, te rimski brojevi koji su označavali koliko milja ste udaljeni od sljedećeg grada. Potom cijeli niz kamenih nadgrobnih spomenika, koji su važni jer nam govore, ne samo o ljudima koji su ukopani ispod, već i o društvu tog vremena. Na nekima stoje ilirsko ime i rimsko prezime i tu pratimo odnos Ilira, naroda koji su ovdje živjeli prije Rimskog carstva, i Rimljana. Vidjet ćete i urne, žrtvenike... kraj svakog eksponata imate opis samog predmeta, te nešto veći opis koji govori o vremenu i običajima, te drugim specifičnostima nekog artefakta.

Potom, Marić nas uvodi u malu prostoriju u čijem centru dominira ogromni kameni žrtvenik (oltar) iz Stoca. Na policama, stvari iz svakodnevnog života. Nakit, posuđe, te fascinantne kockice za igru iz doba 1-3. stoljeće nove ere (n.e.) koje izgledaju sasvim jednako kao i današnje kockice! Tu možete vidjeti i rimsko luksuzno posuđe, ogledalo, pincete, češljeve, igle i ukosnice, nakit (koji bi se, dodajmo i to, mogao nositi i danas), fibule (ukrasne kopče ili broševi)...

U hodniku, nastavite li dalje, vidjet ćete rude koje su se kopale u tom periodu. Naša je zemlja bogata rudama, što su znali i Rimljani pa su rano ovdje počeli s eksploatacijom i metalurgijom, i to na sjeverozapadu, te u centralnoj i istočnoj Bosni.

Nakon "kruga" hodnicima i prostorijama, vraćamo se u centralni dio postavke, te učimo u egzotičnim kultovima čiji su ostaci pronađeni na području BiH. Recimo, mistična zelena ruka iz Domavije (područje Srebrenice), koja je bila veliko metalurško središte. Ovaj kip naziva se Sabazijeva ruka, prema nazivu kulta, a postoje i eksponati koji svjedoče o ljudima koji su štovali kultove Izide, Atisa... Rimljani, čija je zvanična religija bila politeizam (vjerovanje u više bogova), bili su blagonakloni prema drugim religijama.

Kad smo kod kultova, najpoznatiji kult iz 5. stoljeća bio je mitraizam, koji je bio popularan i u našoj zemlji. Kameni reljef koji se nalazi u središtu arheološkog Odjeljenja pronađen je u tzv. Mitreju, svetilištu kraj Konjica. Štovatelji ovog kulta nisu imali hramove, već su koristili prirodna skloništa u koja bi stavili kip. Mitraizam potječe s istoka, perzijski je kult. Vezan je za Mitru, nepobjedivog boga sunca – bio je ovo isključivi klub muškaraca, a na područje BiH donijeli su ga vojnici i trgovci.

Potom dolazimo do fascinantnih mozaika, koji su pronađeni na Ilidži u Stocu. Marić nam priča kako je na Ilidži postojao rimski grad, čije ime se ne zna a krije se u jednom fragmentu na kojem piše - AQUAE S...: „To je bio grad osnovan za veterane, za rimske vojnike koji su odslužili svoje i dolazili su se liječiti i oporavljati u termalnim izvorima“, dodaje nam Marić.

Mozaici iz Stoca pronađeni su u vili Rustika. Riječ je o vikendici za bogataše, kući za odmor velikana, koja se nalazila uz poljoprivredno dobro na kojem su radili robovi. „Na cijelom prostoru BiH imamo takve kuće, ali u Hercegovini, gdje je klima toplija, blizu je more, ima ih jako mnogo.“

Završavamo s posjetom prvom spratu i pitamo kustosicu koji je artefakt najznačajniji, koji su to lokaliteti koje treba izdvojiti. Značaj svih artefakata ne može se "izvagati", niti se može izdvojiti najvažniji lokalitet, govori nam naša sagovornica. „Zar je moguće izabrati 'najboljeg' između Butmira, koji je 'svjetsko ime' iz razdoblja mlađeg kamenog doba, Donje Doline na Savi, Glasinca, Ilidže, Mogorjela, Bobovca, Jajca...?“

Nastavljamo na prvi sprat gdje se nalazi riznica srednjovjekovne bosanske države. Tron kraljice, stećak (izložba stećaka nalazi se u botaničkoj bašti Muzeja), umjetnost, materijali i grbovi iz Bobovca, Jajca... na svakom koraku su značajni simboli Bosne, ljiljani, zmajevi, grbovi, banovi i kraljevi. Posebno je zanimljiv kameni lav iz Jajca, na kojem se i danas vide tragovi boje.

Pri ulasku u prvu prostoriju na ovom spratu, vidjet ćete sobu koja čuva 'superstar' Zemaljskog muzeja, Sarajevsku Hagadu. Hagada se nalazi u sef-sobi, pod posebnim svjetlosnim i klimatskim uvjetima. No, nije samo Hagada dragulj ovog 'sefa'. Tu su još originalne povelje bosanskih kraljeva, katoličke i pravoslavne liturgijske knjige, te dva primjerka Kur'ana iz 18 stoljeća i posebno blago, najdraži artefakt kustosice Marić: četiri fragmenta ostatka plašta kralja Tvrtka, kojim je bio prekriven njegov sarkofag. Sačuvani su fragmenti s grbom, što je nervjerovatno i vrlo zanimljivo. Svi mogu posjetiti i sef-sobu, ali naglasimo da se mora najaviti!

U centralnom dijelu te prostorije je nadgrobna ploča kralja Tvrtka II, specifična zbog vrste kamena, vrlo skupe, crvene vrste granita, koji ne postoji u BiH. Tu su freske, zvona, dio nadgrobnog spomenika kralja Tomaša.

U ovom periodu, u našoj domovini su se koristila tri pisma (zvuči poznato?) – latinica, ćirilica i bosančica, o čemu više možete saznati u sljedećoj sobi; u njoj možete vidjeti i kopije brojnih povelja naših kraljeva, oružja – mačeve i prve puške te topove, zatim viteške oklope, 'pancire' srednjeg vijeka, ali i novce bosanskih vladara.

Najviše ih je iz Ribića kod Konjica. Kovanice su se radile od srebra i bili su - dinari i groši. Na svima je, manje više, ustaljen prikaz: s jedne strane kraljevski grb, a s druge strane prikaz Svetog Grgura Nazijanskog, zaštitnika srednjovjekovne Bosne.

Tu vidimo i naušnice čiju je repliku, kao poklon, dobila (i na sarajevskoj premijeri nosila!) Angelina Jolie, dok je Brad Pitt dobio manžetne s motivom starog bosanskog novca.

I tu negdje i završava muzejska priča o počecima naše Bosne i Hercegovine.

Zemaljski muzej prošle je godine, na jesen, ponovno otvoren, nakon što je tri godine, zbog nedostatka sredstava i volje vlasti da riješi problem finansiranja, bio bez posjetitelja. Danas je bolje, ljudi dolaze vidjeti blaga koje on čuva, no – istina je – da uvijek može bolje.

Stoga, pozivamo vas još jednom da odvojite jedan dan, vikend (zašto ne i više njih) i posjetite ovu riznicu blaga naših predaka i podsjetite sebe i ljude koje volite da naša historija nije 'počela' prije 20, 50 ili sto godina...temelji Hercegovine i Bosne stoje od davnina. Poštujmo to.