Bosanska princeza na Njemačkom dvoru: Maria von Bosnien

U bosanskoj histroji o njoj kao da nema spomena, u njemačkom gradu Geislingenu tradicija o Mariji von Bosnien i danas je živa i obilježava se sjećanje na lik i djelo Marije von Bosnien.

Pripadnost Marije bosanskoj dinastičkoj lozi potvrđuje objavljeni arhivski materijal za prošlost grada Ulma. Počevši od 1365. godine, pa do 1399, koliko možemo na osnovu građe pratiti Marijine aktivnosti, ona se potpisivala kao Maria Herzogin von Bosnien.

S obzirom da je dolazila iz kuće koja je u hijerarhijskom smislu bila uglednija od one u koju se udala, često je isticala svoje plemenitije porijeklo. Stoga pored titule Gräfin (grofica) redovno stavljala i titulu Herzogin (vojvotkinja). Za osobu koja se kiti titulom vojvotkinja/Herzogin podrazumijeva se da potiče iz vladarske porodice, piše Edin Hodžić za Info cuses.

Marija, supruga grofa Ulricha X od Helfensteina iz njemačke pokrajine Švapske, ( Današnji Baden Württemberg) spada u red ličnosti iz prošlosti srednjovjekovne Bosne o kojima se sporadično pisalo i općenito malo znalo. Igrom sudbine ili spletom tadašnjih okolnosi, odlaskom iz Bosne u matičnoj državi se skoro pa ništa i ne zna o njoj.

Vojvodkinja ili princeza

Nastala je velika polemika i sukob mišljena historičara. Neki izvori govore da je Marija bila sestra od bana Stjepana II Kotromanića, dok neke teorije tvrde da je Marija zapravo bila kćerka bana Stjepana II Kotromanića i samim tim bosanska princeza.

U Univerziteskoj biblioteci u Heidelbergu se nalazi dokument u arhivu u kojem piše „rođena princeza iz Bosne“.

„Die Gräfin Maria von Helfenstein, geborene Prinzessin von Bosnien, auf Burg Ueberkingen bei Geislingen“

Marija je ostavila veliki trag u gradu a samim tim i finansiranjem igradnju bolnice u gradu Geislingenu. Čemu svjedoči ova slika srednjovjekovne bolnice i samog natpisa na njoj:

Visina miraza od čak 10 000 ugarskih forinti, koji je sa sobom donijela Marija, govori o ugledu i moći bana Stjepana II, pod čijim je vodstvom srednjovjekovna bosanska država proživjela ekonomski, kulturni i politički procvat.

„U ovom dvorcu je od 1356 do 1396. godine sa svojim suprugom grofom Ulrichom V. od Helfensteiena živjela bosanska vojvotkinja Marija Kotromanic, sestra bosanskog kralja stjepana II Kontromanica, ugledna žena i kršćanka i dobrotvorka hrvatskih korijena“ Ovu ploču je postavilo Hrvatsko katoličko udruženje, piše Info cuses.

Posljednje godine života Marija je provela u dvorcu Bühringenu iznad Überkingena. Ovaj posjed ona je dobila na korištenje prema svom pravnom statusu udovice,koji joj prema bračnom ugovoru pripada. Za razliku od njenog rođenja i porijekla, datum njene smrti je poznat, to je 27. april 1403. godine.

Pokopana je najvjerovatnije u crkvi u Überkingenu. Na njenom grobu nalazio se veći nadgrobni spomenik na kojem je postojao natpis, ali koji se, bilo fizičkim ili vremenskim oštećenjem, još sredinom 16. stoljeća nije mogao nazrijeti.