BiH na granici da dospije na sivu listu, stručnjaci poručuju: "Niko nije svjestan šta to znači"

Bosna i Hercegovina se nalazi pred ozbiljnim ekonomskim i institucionalnim izazovom, a to je mogućnost da bude stavljena na sivu listu Moneyvala i Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) zbog neispunjavanja ključnih preporuka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Iako se o ovom pitanju u javnosti intenzivnije govori tek posljednjih sedmica, stručnjaci upozoravaju da se radi o dugotrajanom problemu čije bi posljedice mogle biti dalekosežne.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za portal Radiosarajevo.ba pojašnjavaju gdje se BiH trenutno nalazi, koji su ključni propusti u sistemu i šta bi eventualno stavljanje na sivu listu značilo za bankarski sektor, privredu i građane - od usporavanja međunarodnih transakcija i otežanih doznaka iz dijaspore do šire ekonomske nesigurnosti i finansijske izolacije zemlje.

Kako je naveo Ražanica, Moneyval je tokom 12-mjesečnog posmatranja ostavio je Bosni i Hercegovini vremena da ispuni oko 70 preporuka. Dodao je da se tokom tog perioda kontinuirano radilo na ispunjavanju preporuka, te da se od BiH očekuje da ispuni najmanje 75 posto zahtjeva kako ne bi završila na sivoj listi.

"Posmatrački period ističe u februaru, a mi smo sada blizu tog roka. Nakon toga Moneyval će napraviti presjek urađenog, a konačna odluka se može očekivati na plenarnoj sjednici FATF-a krajem maja ili početkom juna, kada ćemo zvanično saznati da li BiH ide na sivu listu", pojasnio je Ražanica.

Prema njegovim riječima, tri ključne preporuke u ovom trenutku predstavljaju najveći problem.

"Prva se odnosi na uspostavljanje efikasnog mehanizma za upravljanje oduzetom i nezakonito stečenom imovinom. Druga je zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za sprečavanje finansiranja terorizma i proliferacije oružja za masovno uništenje. Treća je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, koji trenutno postoji samo u RS, dok Federacija BiH i Brčko distrikt taj registar još nemaju", naveo je Ražanica.

Finansijska izolacija zemlje

Naglasio je da to nisu jedine preporuke, ali da su trenutno najvažnije i najviše rangirane u sistemu evaluacije.

"Postoje i druge preporuke, poput regulisanja kriptovaluta i virtualne imovine, ali ove tri se u ovom trenutku izdvajaju kao ključne. Još ima malo vremena i, uz političku volju i saglasnost svih učesnika u procesu, moguće je da se posao završi", rekao je Ražanica.

Govoreći o bankarskom sektoru, Ražanica je istakao da je on najbolje ocijenjen tokom procjene Moneyvala.

"Bankarski sektor je gotovo u potpunosti usklađen sa FATF standardima i prije same procjene. Dio posla koji je bio na bankama je urađen i mi se u potpunosti stavljamo na raspolaganje svim institucijama kako bismo pomogli u otklanjanju preostalih nedostataka", naglasio je Ražanica.

Na pitanje kakve bi posljedice imalo eventualno stavljanje BiH na sivu listu, Ražanica je upozorio da bi bankarski sektor bio prvi na udaru.

"Banke su ključne za obavljanje međunarodnih platnih transakcija i siva lista bi donijela teške posljedice za privredu, građane i cjelokupan ekonomski sistem. To bi u suštini značilo finansijsku izolaciju zemlje", naglasio je.

Prema njegovim riječima, sve međunarodne transakcije koje dolaze u BiH ili izlaze iz nje bile bi podvrgnute dodatnim provjerama, što bi značajno usporilo i zakomplikovalo procese.

"Pristup međunarodnim tržištima kapitala postao bi znatno teži, kako za banke, tako i za privredu i državne institucije. Posebno je problematično održavanje korespondentnih odnosa s inostranim bankama, bez kojih međunarodni platni promet nije moguć", upozorio je Ražanica.

Dodao je da bi u pojedinim slučajevima uspostavljanje novih korespondentnih odnosa postalo gotovo nemoguće.

"Siva lista šalje signal da je rizik zemlje povećan, a mnoge inostrane finansijske institucije nisu spremne da preuzmu takav rizik, zbog čega odbijaju saradnju s domaćim bankama", rekao je Ražanica.

Sve dolazi u pitanje

Posebno je istakao i moguće posljedice po doznake iz dijaspore.

"Cjelokupan platni promet s inostranstvom, uključujući i doznake naše dijaspore koje su prošle godine iznosile više od 4,3 milijarde KM, bio bi značajno otežan. Transakcije koje se danas izvršavaju za jedan ili dva dana mogle bi trajati znatno duže, pa i više sedmica", zaključio je Ražanica.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić također je upozorila na ozbiljne i dugoročne posljedice po privredu i građane.

Kako ističe, rokovi su izuzetno kratki i malo je vjerovatno da će BiH uspjeti usvojiti sve potrebne zakone i ispuniti preporuke do februara.

"Sve je izglednije da nećemo uspjeti ispuniti ono što je potrebno kako bismo izbjegli sivu listu. A ono što se desi u privredi, direktno se dešava svim građanima", naglasila je Cenić.

Posebno je ukazala na osjetljivost sistema socijalnih davanja.

"Uzmimo samo Federaciju BiH - dvije i po milijarde maraka socijalnih davanja, od čega čak 48 posto budžeta otpada na penzije. Zamislite da se privreda samo malo poklizne, a hoće ako dođemo na sivu listu. Sve dolazi u pitanje", upozorila je Cenić.

Smatra da se o tome ne vodi dovoljno računa.

"Otvoreno kritikujem činjenicu da se ne razmišlja o tome da, kada privreda padne, sve ostalo automatski pada. Građani će to osjetiti višestruko - teže poslovanje, manji prihodi, veća nesigurnost", rekla je.

Podsjetila je da je izvoz već u padu, da stagnira i suočava se s brojnim ograničenjima, dok bi dodatni udar predstavljale komplikacije u transferima novca iz dijaspore.

"Sve transakcije bi morale prolaziti dodatne provjere. Kako će ljudi primati novac? Dijaspora je jedan od ključnih izvora stabilnosti", navela je Cenić.

Govoreći o investicijama, Cenić je bila izuzetno pesimistična.

"Jad i čemer"

"Investitori i sada ne dolaze zbog političke nestabilnosti, stalnih prijetnji i kriza. A ko će doći u zemlju koja je na sivoj listi?", upitala je Cenić.

Posebno se osvrnula na stanje tržišta kapitala.

"Naše tržište kapitala je katastrofa, to je jad i čemer. Mene je sramota kada me neko pita o investiranju ili trgovini. To praktično ne postoji", kazala je Cenić.

Istakla je da vlast, uprkos blokadama i zastoju u parlamentu, ne čini ništa da popravi stanje.

"A sada zamislite sve to uz sivu listu. Sve se svodi na prebacivanje novca iz jednog džepa u drugi, bez stvarnog razvoja", rekla je Cenić.

Podsjetila je da je BiH već imala iskustvo sa sličnim režimom.

"Ljudi su morali prolaziti kroz provjere za svaku uplatu, pisati izjave - odakle novac, zašto, kako. I onaj ko šalje i onaj ko prima. Ne znam da li ljudi uopšte shvataju razmjere problema i posljedice", upozorila je Cenić.

Dodala je da bi dodatno usporavanje bankarskog sektora, uz već visoke cijene bankarskih usluga, stvorilo dodatni pritisak na građane.

"Mogla bih cijeli dan nabrajati kako to lančano ide. O kakvom turizmu onda govorimo? Kako uplatiti aranžman ili primiti uplatu za nekoga ko želi doći ovdje?", navela je Cenić.

Siguran pad

Prema njenim riječima, dolazak BiH na sivu listu značio bi siguran pad.

"To je garantovani pad. Ako neko i dalje ne želi razmišljati o tome i želi da BiH ostane praonica novca... Pa plaćamo kvadrate nekretnina po enormnim cijenama jer kao potražnja je velika, a upravo je to zbog pranja novca", rekla je Cenić.

Kao ilustraciju navela je nove stambene objekte.

"Stanite ispred novih nebodera navečer i pogledajte koliko je svjetala upaljeno. Mnogo toga govori samo za sebe", kazala je Cenić.

Naglašava da je problem dublji i sistemski.

"U BiH je, čini mi se, i nacionalni sport zavaravanje. Sami sebe uvjeravamo da će nam neko nešto oprostiti, progledati kroz prste, pokloniti. Europska unija nam je već dva puta 'poklanjala', pa mislimo da će i sada", istakla je Cenić.

Na kraju je naglasila da su ključni zakoni - uključujući zakon o sprečavanju pranja novca i još dva neispunjena uslova - blokirani zbog privatnih interesa.

"Privatni interes je uvijek na prvom mjestu. Tek kada problem dođe 'do nokata', kada počne ograničavati manipulacije i iznošenje novca, tada će se oni koji se tome protive početi boriti. Zato svako ima diplomatski pasoš, pa se novac nosi u džepovima, jednostavno", zaključila je Svetlana Cenić.