Mersad Berber je rijetkim darom Sarajevo učinio dijelom svjetske umjetnosti

"Prvu, i do sada jedinu, samostalnu izložbu u Sarajevu Berber je imao prije pedeset godina u izložbenom prostoru kojeg više nema. Bilo je to 1967. godine u Umjetničkom paviljonu u Sarajevu. Izuzev manjeg predstavljanja njegovih radova za teatar početkom osamdesetih godina u Narodnom pozorištu u Sarajevu i nedavne, također posthumne, izložbe radova iz ciklusa o Srebrenici povodom predstavljanja monografije o Srebrenici u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, Mersad Berber pola stoljeća nije bio predstavljen u gradu čiju je likovnu scenu, svojim obimnim opusom i rijetkim darom, učinio integralnim dijelom savremene europske i svjetske likovne umjetnosti", rekla je za Radiosarajevo.ba historičarka umjetnosti i kuratorka izložbe Aida Abadžić-Hodžić.

Izložba slika umjetničkog velikana zasigurno će predstavljati događaj godine jer u Sarajevo u njegovu čast dolaze pripadnici svjetske umjetničke elite poput historičara umjetnosti Edwarda Lucie-Smitha, eminentnog stručnjaka u oblasti slikarstva koji Berbera uvrštava među najbolje majstore crteža na savremenoj likovnoj sceni, te vlasnik eminentnog portala posvećenog svjetskoj umjetnosti Paul Cater Robinson.

Podsjećamo, Edward Lucie-Smith bio je savjetnik izložbe pod nazivom Bosanska alegorija koja je u maju ove godine bila izložena u istanbulskom muzeju Pera. Lucie-Smith sarađivao je s Aidom Abadžić-Hodžić koja je bila i kuratorka izložbe u Istanbulu.

"Kroz tridesetak slika koje obuhvataju pedeset godina života i rada, kroz presjek raznolikih tema, tehnika i ciklusa, prostor Vijećnice postaje svojevrsni mise-en-scène na kojem se raskošno rastvara Berberova trajna preokupacija historijom i kulturom Bosne.  Dokumenti i rukopisi iz arhive i biblioteke Vijećnice kao i artefakti Zemaljskog muzeja bili su poticaj za istraživanje ovom rijetkom eruditi među likovnim umjetnicima", navela je Abadžić-Hodžić za naš portal.

Abadžić-Hodžić je u razgovoru za naš portal istakla kako bi izložba u sarajevskoj Vijećnici trebala bi biti poziv na ponovni susret s Berberovim opusom, bez predrasuda i okoštalih sudova ukorijenjenih u bh. umjetničkoj kritici i javnosti koja je odavno interes o Berberu pomakla u nelikovne sfere smatrajući da je sve već unaprijed poznato i rečeno, dok inozemna likovna kritika s velikim zanimanjem otkriva slojeve Berberovog stvaralaštva.

O Berberu svakako treba govoriti, istaknula je Abadžić-Hodžić, kao o jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika druge polovine 20.stoljeća, o umjetniku koji je imao više od od stotinu samostalnih izložbi u uglednim svjetskim muzejima i galerijama, o počasnom članu Ruske akademije umjetnosti, o autoru čija se djela nalaze, između ostalih, i u zbirci Tate Gallery u Londonu, o umjetniku koji se, uz slikarstvo i grafiku, jednako uspješno bavio i teatarskom scenografijom i kostimografijom, ilustracijom i opremom knjiga, tapiserijom, dizajnom filmskih plakata i ploča, animiranim filmom. Bio je i jedan od utemeljitelja i prvih profesora sarajevske Akademije likovnih umjetnosti.

U Vijećnici koja će biti otvorena dva mjeseca u periodu od 7. jula do 7. septembra bit će prezentirani svi važniji Berberovi opusi - od studentskih početaka, drvoreza u slavu Velaskeza, ciklusa Skender-Vakuf, Dubrovačkih flora, Srebrenice pa do posljednje faze njegovih autoportreta.

Klub prijatelja Mersada Berbera organizirao je i prvi simpozij o životu i djelu ovog velikog umjetnika u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke.