Banovići, grad koji je rastao s rudnikom: Rudarstvo okosnica razvoja privrede

To vrijedni komorati zarađuju "hljeb sa sedam kora" u utrobi zemlje, ne plašeći se za svoj život. Navikli su, kako kažu, i na mrak i na zemlju koja je svuda oko njih. Danas oni slave svoj dan, neki na površini, a neki opet pod zemljom jer raditi se mora. 

Ove godine navršilo se 70 godina od izgradnje pruge Brčko – Banovići, ali i nastanka Rudnika „Banovići“.

Osnovan je 1946. godine kao RMU “Tito” Banovići, po završetku Omladinske pruge Brčko - Banovići koja je bila prvi projekt u Evropi realiziran na dobrovoljnoj saradnji.

U njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 omladinaca iz 20 zemalja svijeta raspoređenih u 120 radnih brigada, a završena je u rekordnom roku od šest mjeseci.

Tada su se iskopale tone zemlje i kamena, a radilo se lopatama i krampama, mehanizacije skoro da nije ni bilo. U godinama koje su uslijedile, razvojem rudnika rastao je i grad - Banovići. Na nekadašnjim njivama sagrađene su kuće, kasnije zgrade, firme i sve ostalo što je potrebno za jednu modernu općinu. Danas se kaže da je rudnik okosnica razvoja ove općine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. 

U svom sastavu RMU Banovići ima šest organizacijskih jedinica; dva proizvodna pogona "Površinska eksploatacija uglja" i "Podzemna eksploatacija uglja", "Željeznički transport", "Separaciju", "Standard i usluge" i "Direkciju".

Rijetko ko razumije težinu i prirodu ovog posla. Možda u tome uspiju oni koji se, iz ovog ili onog razloga, odluče na silazak u jamu.

Tragovi napornog rada na ipak nasmijanim licima vidljivi su već u prvom pogledu na rudare.

Među njima je i Suad Cerić (44) koji već 15 godina radi u rudniku. Krenuo je očevim stopama i, kako je kazao za AA, odlučio se za ovaj posao i dobro mu je.

”Biti rudar podrazumijeva da mlađi odeš u penziju. Prije rata sam završio školu za kopača. Rudnik me stipendirao. Već 15 godina radim u jami. Silazak u jamu je postao svakodnevnica. Postalo je svejedno”, ispričao je Suad.

Svjestan je, kako je kazao, opasnosti koja postoji nekoliko stotina metara pod zemljom. Bio je na mjestu događaja, kao član čete za spašavanje, nakon nekoliko rudarskih nesreća koje su se dogodile posljednjih godina.

Tu je i Nedžad Kurtić (41) koji u jami radi 11 godina. Prvi silazak u jamu je bio težak ali vremenom se, kako je kazao, čovjek navikne.

“Sada mi je svejedno, isto je biti ovdje u jami ili vani na asfaltu. Nema razlike. Može se reći da je težak posao, ali u današnje vrijeme je dobro kada imaš posao jer je tu i porodica”, pojasnio je Nedžad.

Prisjetio se nesreće iz marta ove godine u rudniku Banovići kada je život izgubio jedan komorat. Bio je Nedžadov školski drug.

“Nakon nesreće je malo teže ponovo sići u jamu. Jake su emocije. To mi je bio školski drug ali živjeti i raditi se mora”, ispričao je Nedžad.   

Munever Čergić je na čelu rudnika više od deceniju, a za AA je podsjetio da ove godine slave 70 godina postojanja RMU Banovići. 

Prema njegovim riječima, grad Banovići je rastao zajedno s rudnikom.

“Godine 1946. tu su bile njive. Zajedno s rudnikom rastao je i grad. Rudnik i Banovići su rasli zajedno i usko su vezani. Posljednjih šest godina od vlade smo dobili saglasnost za provođenje procedure nabavke gradnje termoelektrane 350 megavata i što se toga tiče u završnoj smo fazi”, istaknuo je Čergić. 

U rudniku je trenutno zaposleno oko 2.750 osoba, međutim, prije nekoliko dana na sjednici Uprave je donesena odluka o prijemu novih 200 osoba koje će početi raditi početkom naredne godine. To je početak priprema za 2021. godinu kada bi rudnik trebao da proizvodi oko 2,5 miliona tona separisanog uglja u cilju urednog snabdijevanja termoelektrane u Banovićima i postojećeg Blok 6 i ostalih blokova u Tuzli. 

Općina Banovići ima više od 23.000 stanovnika od čega je zaposleno više od 5.000, a približan broj je i nezaposlenih. Oko 2.500 stanovnika aktivno traži zaposlenje na području ove općine. 

Osnivanjem RMU Banovići počeo je i razvoj uzanog kolosijeka banovićkog rudnika. Prema podacima, kroz željeznički transport rudnika prošlo je više od 100 parnih uzanih lokomotiva. Među njima je i u narodu popularan kao "Ćiro", parna lokomotiva 55-99 koja je postala simbol Banovića. Nakon što je bila eksponat 35 godina, remontovana je u Željezničkom saobraćaju RMU Banovići da bi služila kao turistička atrakcija zajedno s dva preuređena vagona.

Već nekoliko godina turisti iz cijelog svijeta dolaze u Banoviće da bi s banovićkim "Ćirom" prošli kroz izuzetno lijep krajolik uz rijeku Oskovu i uživali u vožnji. Turistički voz "Ćiro" raspolaže s tri zatvorena i dva otvorena, panoramska turistička vagona.