Analiza Deutsche Wellea: Susjedi BiH mijenjaju dlaku, ali ne i ćud...

Portal Deutsche Welle napravio je odličnu analizu o Bosni i Hrcegovini i odnosu njenih susjeda, u kojoj se na početku govori kako sudionici okruglog stola o utjecaju Srbije i Hrvatske gledaju na političke događaje u Bosni i Hercegovini na kojoj su bili naučnici i bivši visoki dužnosnici BiH i Jugoslavije, koji su dali mišljenja da postoji kontinuitet u negativnom djelovanju susjeda prema BiH.

Tako profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak naglašava kako je ruski utjecaj, iako destabilizirajući, „precijenjen" i da bi za BiH bio veći problem ako Europska unija napusti vlastita načela.

„Nema nikakve koristi od toga ako će ključne europske vrijednosti biti zabrana migrantima da u potrazi za boljim životom dođu u Europu. Ako će zatvaranje granica, negacija različitosti, antisemitizam i islamofobija biti vrijednosti EU, onda nam takva Europa ne treba jer takva EU je protiv multietničkih država. Takva EU bi organski bila protiv BiH i saveznik nacionalističkih politika Zagreba i Beograda“, smatra sarajevski profesor.

Govoreći o islamofobiji, jačanju desničarskih politika i „ulizivanju" političkog centra desničarskim strukturama, Nerzuk Ćurak upozorava i na posljedice intervjua francuskog predsjednika Emmanuela Macrona britanskom Economistu.

„Macron govori o geopolitičkoj transformaciji svijeta, zalažući se za novu Europu pod Francuskim utjecajem. U tom intervjuu vidi se da je i Macron pod utjecajem islamofobije pa njegova izjava o BiH kao 'tempiranoj bombi' nije neočekivana. Takve ocjene stvaraju ambijent koji ohrabruje politike Beograda i Zagreba u destrukciji BiH. Na žalost, nema autentične bosanskohercegovačke politike koja bi se tome suprotstavila", napominje Nerzuk Ćurak.

Diplomatija Republike Hrvatske u službi HDZ-a BiH

Učesnici okruglog stola upozorili su da srbijanska politika nije odustala od razumijevanja BiH kao „dijela svog geopolitičkog prostora" i da nema naznaka promjene obavještajne strukture u Srbiji koja je „rak rana" zapadnog Balkana. Rečeno je i da Hrvatska, koja bi trebala biti saveznik BiH, sad ustraje na unutrašnjem uređenju koje podrazumijeva tri etnoteritorijalne jedinice u ovoj zemlji. „Tome ide u prilog i izjava Andreja Plenkovića da će diplomatska mreža Republike Hrvatske biti u funkciji HDZ-a BiH. Na žalost, vanjska politika Zagreba svodi se na unutrašnju politiku HDZ-a BiH“, kaže Ćurak.

Srbija, a u manjoj mjeri i Hrvatska, su svaka na svoj način i uz pomoć „strateških partnera“ utjecale na političke prilike i u poslijeratnoj BiH, koristeći upravo europske nedoumice i nesporazume kakve svojim javnim istupima danas provocira i predsjednik Macron, mišljenja je akademik Slavo Kukić.

Račan i Mesić sa drugačijim pogledima na BiH

No, bilo je i razdoblja koji su nagovještavali drugačiji odnos prema BiH.

„Početak 2000-tih godina nagovještavao je promjene. U Hrvatskom saboru HDZ je izgubio vlast. Na političku scenu dolaze Ivica Račan i Stjepan Mesić sa drukčijim pogledima na odnose sa BiH. Mesićevi stavovi su bili da Hrvati u BiH rješenja svojih problema trebaju tražiti u Sarajevu, a ne u Zagrebu", kaže Kukić.

Više pročitajte na OVOM linku.