Američki izbori 2024. godine: Ko su kandidati i kandidatkinje, njihove politike i statistika podrške

Američki izbori se održavaju u utorak, 5. novembra, a utrka za predsjednika/icu Sjedinjenih Američkih Država nikada nije bila napetija.

Između dvije najveće partije u Sjedinjenim Američkim Državama odigrala se istinski zanimljiva kampanja koja nam je ponudila uvid u programe i stavove kandidata i kandidatkinja, kako o domaćoj politici unutar Sjedinjenih Američkih Država, tako i vanjskoj politici i interesima Sjedinjenih Američkih Država ukoliko jedan od dva kandidata/kinje vodećih partija pobijedi.

Osim njih, postoje i pet ostalih kandidata i kandidatkinja koji dolaze iz nezavisnih ili trećih partija.

Ispred Demokratske stranke, nakon povlačenja primarno predloženog kandidata Joe Bidena, za mjesto u Zapadnom krilu Bijele Kuće kandidirala se Kamala Harris, potpredsjedica Sjedinjenih Američkih Država. Njen potpredsjedički kandidat je Tim Walz.

Ispred Republikanske partije, kandidirao se bivši predsjednik Donald Trump, koji je treći put kandidat na izborima unatoč historiji suđenja i kontroverzama koje su ga pratile tokom predsjedničkog mandata. Njegov potpredsjednik je JD Vance.

Ostali kandidati i kandidatkinje su: Jill Stein, Cornel West, Claudia de la Cruz, Robert F. Kennedy Jr. i Chase Oliver.

Kamala Harris - biografija

Kamala Harris, potpredsjedica Sjedinjenih Američkih Država u mandatu trenutnog predsjednika Joe Bidena, je demokratska kandidatkinja i bivša sudinica, te senatorica Kalifornije. Kada je Joe Biden, 21. jula 2024. godine, odlučio da se povuče iz predsjedničke kampanje za izbore 2024. godine, Kamala Harris je za većinu glasačkog i upravljačkog tijela Demokratske stranke djelovala kao izbor koji može donijeti pobjedu demokratama protiv republikanske stranke.

I sam Joe Biden je potvrdio da bi najbolji izbor za politiku Sjedinjenih Američkih Država bio izbor same Kamale Harris koja je izjavila da je "počastovana" kandidaturom. Od početka pojavljivanja informacija da bi Demokratska partija mogla imati Harris kao kandidatkinju za predsjednicu, brojne slavne ličnosti kao što su Bruce Springsteen i Beyonce su dali svoju podršku istoj.

Donald Trump - biografija

Donald Trump je bio u predsjedničkom mandatu ispred Republikanske stranke od 2016. godine do 2020. godine, kada je izgubio predsjedničku utrku od strane demokratskog kandidata Joe Bidena.

Njegov mandat je obilježen brojnim kontroverzama, rastom teorija zavjere, sve do pandemije. Posebno je značajno da je nakon gubitka mandata u 2020. godini, nemali broj pristalica njegove politike odlučilo da upadne u zgradu Capitol Hilla, što je bio svojevrsni presedan koji je za kraj obilježio njegov predsjednički mandat.

Nakon istog, brojni problemi i afere izlaze na površinu. Od pitanja suzbijanja pandemije koronavirusa na tlu Sjedinjenih Američkih Država, politika imigracije, protesta za smrt George Floyda, ubistva Qasem Soleimania, suradnje koja je produbila ruski uticaj na tlu Amerike, koketiranja sa politikama Sjeverne Koreje, investicijama od strane Saudijske Arabije pod medijatorstvom njegovog zeta, Jared Kushnera, sve do spornog pitanja Jerusalima kao glavnog grada Izraela, sve je kuluminiralo javnim optužbama protiv Trumpa 2019. godine, te 2021. godine kada su održana dva javna suđenja. Moglo bi se reći da je Trump najkontroverzniji predsjednički kandidat na ovim izborima, a podrška birača njemu i Republikanskoj stranci nije opao.

Ostali kandidati: 

Jill Stein - biografija

Fizičarka koja je u utrci za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država bila 2012. i 2016. godine, nominirana je po treći put u 2024. godini. U videu gdje je objavila početak svoje kampanje, rekla je da će se boriti za "ekonomsku povelju prava", koja bi podrazumjevala zagarantovana prava koja brojni Amerikanci danas nemaju, kao što je zagarantovano pravo na zapošljavanje, pravo na zdravstvenu zaštitu, stanovanje, hranu i obrazovanje, a istakla je da će povesti napore protiv klimatskih promjena, zaštitu ženskih reproduktivnih prava i abortus, te transrodna prava.

Chase Oliver - biografija

Chase Oliver je lijevo orijentirani libertarijanac koji je u svojoj političkoj historiji bio demokrata. Primarno je postao politički aktivan kao protivnik rata u Iraku i sebe opisuje kao "naoružanog i gej". Protivi se akcijama Izraela u Gazi i želi ukinuti Federalne rezerve. Prvi put je se kandidirao za Senat u saveznoj državi Georgija 2022. godine, te je dobio oko 2 posto cijelokupnih glasova.

Cornel West - biografija

Cornel West mnogima je poznat kao "brat West", a prvi je student afro-američkog porijekla sa diplomom sa Princetona. Sa pohvalama je diplomirao na Harvardu i stekao svoj magistarski. Napisao je 20 knjiga i poznat je po svojim klasicima. 

U predsjedničku utrku ulazi 2024. godine kada je, prema njegovim riječima "Amerika na ivici moralnog bankrota i duhovne opscenosti vođene od strane dvije glavne stranke". Kao neovisan kandidat, smatra se da ima mogućnost i dužnost da promoviše politike za ljude, umjesto politika za korporacije i posebne interesne skupine koje ne osjećaju solidarnost sa radničkom klasom, rodnim identitetima i dobnim skupinama.

Claudia De la Cruz - biografija

Claudia De la Cruz je lijevo orijentirana kandidatkinja na predsjedničkim izborima za 2024. godinu koja se oštro protivi vojnoj intervenciji Izraela u Gazi, nazivajući je genocidom nad Palestincima, vjeruje da osnovne stvari dostojanstvenog života – kao što su stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i posao koji plaća dovoljnu platu – trebaju biti zagarantovana prava. Protivnica je rasizma i uništavanja životne sredine, te navedeno povezuje sa kapitalističkom eksploatacijom.

Finalna poruka njene kampanje je - okončanje diktature milijardera i uspostavljanje novog sistema gdje su ljudi i planeta na prvom mjestu. Kako je za nju moguće glasati samo u 19 saveznih država, pozvala je svoje pobornike i pobornice da u ostalim državama podrže Jill Stein.

Robert F. Kennedy Jr. - biografija

Robert F. Kennedy Jr. najavio svoju kampanju 19. aprila 2023. godine.  Ovaj advokat za zaštitu okoliša i član slavne porodice Kennedy, poznat je po širenju teorija zavjere o vakcinaciji i javnom zdravstvu. Njegova primarna nominacija je bila za Demokratsku stranku, nakon čega je odlučio da bude nezavisni kandidat, a nakon toga je 23. augusta 2024. godine obustavio svoju kampanju i priklonio se Donaldu Trumpu, čime je pozvao svoje birače da glasaju za Trumpa. 

Šta nude Harris i Trump kao kandidati sa najvećom podrškom?

Kampanja Harris/Waltz

Okosnica kampanje Harris/Waltz jesu demokratske slobode, te zagovaranje politika kao što su: smanjenje poreza za porodice srednje klase u SAD, pristupačno stanovanje, pomoć malim biznisima, jačanje i smanjenje troškova zdravstvene njege, podrška američkim kompanijama, inovacijama i radnicima, podrška edukaciji i smanjenje troškova iste, investiranje u pristupačnu brigu i njegu djece, smanjenje troškova energije i borba protiv klimatskih promjena.

Jedno od pitanja koje je najbitnije za ženske glasačice u Sjedinjenim Američkim Državama jeste pitanje oporavka i zaštite reporduktivnih prava, koja su 24. juna 2022. godine, odlukom Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, ukinuta nakon 50 godina, ukidanjem presude Roe v. Wade. Nakon ove odluke, 14 država banovalo je mogućnost abortusa za žene: Alabama, Arkanzas, Idaho, Kentucky, Louisiana, Mississippi, Missouri, Sjeverna Dakota, Oklahoma, Južna Dakota, Tennessee, Texas, Zapadna Virdžinija i Viskonsin. Nekoliko drugih država ima slične zabrane pobačaja koje su sudovi privremeno blokirali, uključujući Arizonu, Indiana, Utah and Wyoming.

Kampanja Trump/JD Valce

Okosnica kampanje Trump/JD Valce jesu slobode, ali ne za sve. Posebno one koji imaju namjeru migrirati u Sjedinjene Američke Države. Nije strano zagovaranje Trumpa u njegovom predsjedničkom mandatu da se na granici sa Meksikom napravi zid.

Neka od njegovih istaknutih prioriteta u kampanji su: izvršenje najveće deportacije u američkoj historiji, zaustavljanje inflacije i učinjenje Amerike ponovo pristupačnom, podrška Americi kao dominantnom proizvođaču energije u svijetu, zaustavljanje izvoza i pretvaranje Amerike u svjetsku proizvođačku supersilu, branjenje Ustava, smanjenje poreza za radnike i bez poreza za napojnice, prekid naoružanja vlade protiv američkog naroda, zaustavljanje epidemije migrantskog kriminala, stranih narko-kartela, nasilja bandi i zatvaranje nasilnih prijestupnika, izgradnja gradova kao što je Washington D.C., američki dolar kao svjetska rezervna valuta, modernizacija vojske, ukidanje mandata za električna vozila, muškarci van ženskih sportova, deportacija pro-hamas radikala sa univerziteta u SAD-u (aludirajući na protest američkih studenata protiv rata u Gazi).

Rat u Gazi i dodatna polarizacija

Jedno od pitanja u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država koje je dodatno polariziralo američku javnost jeste pitanje rata u Gazi i podrške Sjedinjenih Američkih Država Izraelu.

Cijeli svijet budno motri mogućnost pregovora o deeskalaciji, a indicije govore da će američka politika nastaviti davati značajnu podršku Izraelu i nakon ovih predsjedničkih izbora. Trenutna vlada Izraela, koju čini vlada premijera Benjamina Netanyahua, favorizira Trumpa iznad Harris.

Kako navodi Alon Pinkas, bivši izraelski ambasador i vladin savjetnik, rekao je da je generalni pristup Netanyahua da se drži dalje od previranja u Washingtonu.

Trump kao kandidat ima bezrezervnu podršku prema izraelskoj vladi, koja vjerovatno potiče od činjenice da je njegov zet Jared Kushner prominentni zagovarač pro-izraelske politike, donator izraelskoj vosjci, te zagovornik nastavka vojnih operacija u pojasu Gaze koje su eskalirale u 2024. godini.

Harris kao predsjednička kandidatkinja je 4. novembra izjavila da će zaustaviti rat u Gazi nakon što pobijedi ističući da "Ova godina je bila teška, posebno na skali smrti i destrukcije u Gazi, te civilnim žrtvama u Libanonu, sve je to razorno za cijeli svijet. Učinit ću sve u svojoj moći da zaustavim rat u Gazi, da vratim ljude domovima, osiguram bezbjednost Izraela, te da osiguram pravo Palestinaca na ponos, slobodu, sigurnost i samoopredjeljenje."

Glasovi za kandidate trećih stranki i nezavisni kandidati

Iako su sve oči uprte u Harris i Trumpa, postoji još jedan faktor koji bi mogao odlučiti o izborima: utjecaj glasova trećih strana.

S obzirom da se očekuje da će utrka biti izuzetno tijesna, stručnjaci kažu da bi glasovi za kandidate trećih strana mogle donijeti zabrinjavajući razvoj rezultata glasanja i za demokrate i za republikance.

Posebno ističu Michigan kao državu koja bi mogla imati ovakav ishod zbog nezadovoljstva sa stavom Harris o izraelskom ratu protiv Gaze, gdje je predviđanje da će dosta glasova dobiti Jill Stein. U Winsconsinu je slična situacija, gdje će ljudi svoje povjerenje pokloniti Kennedy zbog nezadovoljstva Trumpovom politikom u republikanskoj stranci. 

Kandidati trećih strana koji su najsposobniji za osvajanje glasova čine Stein i Kennedy, koji, ironično, radije ne bi bili na izborima. Kennedy je suspendirao svoju neovisnu kampanju i priklonio se Trumpu, ali su sudovi u Michiganu i Winsconsinu donijeli odluku da će njegovo ime ostati na glasačkim listićima.

Ukoliko posmatramo izbore 2020. godine, Biden je osvojio Wisconsin sa samo 20 000 glasova razlike, a Michigan je nosio s oko 150 000, što znači da bi mali potez podrške veće podrške kandidatima trećih stranki ili nezavisnih mogao uticati na konačni ishod za republikance ili demokrate.

U Michiganu će određene okolnosti, kao što je podrška američko-arapskih građana i muslimanskog stanovništva presuditi u korist veće podrške Stein zbog jasne politike o genocidu u Gazi. 

Anketa sprovedena među Amerikanacima muslimanima od strane Vijeća o američko-islamskim odnosima američkih muslimana otkrilo je da 42,3% planira glasati za Stein, 41% za Harris i 9,8% za Trumpa. 

Do toga da je i sam Trump rekao "Jill Stein, jako mi se sviđa. Znate zašto? Ona uzima 100 posto glasove namijenjene demokratima". 

Ishod izbora još uvijek nepoznat

Iako se na predviđanjima ishoda američkih izbora govori o pobjedi Kamale Harris, Trumpovi izgledi za ponovni mandat su izuzetno visoki.

Prema trenutnim dostupnim podacima, izgledi za pobjede kandidata koji nisu u demokratskoj ili republikanskoj stranci su izuzetno mali.

U Kaliforniji, jednoj od najbitnijih država za američke izbore, rezultati statistike govore u korist Harris sa 59 posto, dok za Trumpa taj broj je 34 posto od cijelokupnih ispitanika. Na Floridi, pobjedu prema istima sa 51 posto nosi Trump, dok je za Harris opredijeljeno 44,9 posto ispitanika.

U New Yorku, Harris prema ispitanicima vodi sa 57 posto, dok Trump ima 39 posto podrške. U Texasu, Harris ima podršku od 44,4 posto ispitanika, dok Trump vodi sa 51 posto. U državi kao što je Utah gdje je zabilježen najveći broj mladih glasača, Trump vodi sa 57 posto, dok je Harris daleko ispod sa 32 posto podrške. U Sjevernoj Karolini, Trump vodi sa 49 postotaka podrške ispitanika, dok Harris prati sa 48 posto podrške ispitanika. Nevada ima isti rezultat, kao i Pensilvanija. Winsconsin daje podršku Harris sa 49 posto, dok je Trump prati sa 48 posto. U Arizoni, Trump vodi sa 50 posto, dok Harris prati sa 47 posto podrške.

Generalno vodstvo, prema nacionalnoj statistici i presjeku dosadašnje podrške, sa 49 posto vodi Harris, dok je Trump prati u stopu sa 48 posto.

Sutra, 5. novembra, će se znati preliminarni rezultati američkih izbora za predsjednički mandat 2024-2028. godine, a polarizacija i tijesna utrka između dva kandidata – Harris i Trumpa – dodatno povećava fokus cijelog svijeta na iste.

Američke izbore uživo, imat ćete priliku pratiti i na portalu Radiosarajevo.ba.