Ahmed ef. Šadinlija, mujezin Gazi Husrev-begove džamije: "Ezan sa munare podsjeća na snagu vjere"

Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, sagrađena prije skoro 500 godina, u svojoj višestoljetnoj tradiciji, postala je jedan od simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega, i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine.

Izgrađena je 1530. godine od mimara Adžem Esir Ali, Perzijanca iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu, prijestolnici Osmanskog carstva. Uz mimara Hajrudina Starijeg bio je jedan od vodećih kreatora ranocarigradske arhitektonske škole, a sarajevska Begova džamija smatra se jednim od najvrednijih ostvarenja te škole izvan Carigrada.

U haremu džamije, nalazi se šadrvan. Njegova voda služi za uzimanje abdesta (ritualno pranje) prije molitve. Današnji prepoznatljiv oblik džamije sa kupolom datira iz 1893. godine.  

U sjeni džamije i stoljetnih lipa imaju dva turbeta. U njih su 1541. godine ukopani Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg Tardić. Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. 

Za portal Radiosarajevo.ba, govorio je Ahmed Šadinlija, svršenik Gazi-husref begove medrese,  trenutno student na FIN-u i mujezin na Gazi-husref Begovoj džamiji u Sarajevu.

"Ponosan sam što sam dio višestoljetne tradicije još od dana kada sam bio učenik u Gazi-husref begovoj medresi. Pored mene mujezini su još i hfz. Izudin Džaka, Amar Efendić i Asim Zukić.

"Jedan od nas, svaki dan, poziva vjernike na pet namaza sa munare. Tradicija je, više stoljeća, da se vjernici pozivaju na namaz sa munare. Ono što je zanimljivo jeste da imam čast pozivati vjernike i golim okom svjedočiti kako se vjernici odazivaju, ali i reakcijama ljudi koji dolaze iz različitih kutaka svijeta. Reakcije su u većem dijelu pozitivne", rekao je efendija Šadinlija.

Ramazan je poseban mjesec u godini. Dan za Ramazan počinje sabahskom mukabelom koju uči deset hafiza, svaki dan se uči jedan džuz. Mukabela se uči i prije ikindije namaza. Karakteristika Ramazana jesu i teravije koje predvode imami-hafizi iz Gazi Husrev-begove džamije.

"Gazi-Husref beg nije bio samo vakif i sandžak-beg, već vizionar koji je znao kako se urbana zajednica treba razvijati. Zadužbine kao Gazi-husref begova džamija bile su temelj kako se grad treba razvijati. Tradicija i danas ima svoju svrhu i smisao. Ponosan sam što sam dio iste", rekao je Ahmed ef. Šadinlija.

"Gazi-Husref beg je ostavio džamiju kao veliki poklon, simbol vjere i tradicije.

Ezan koji se uči sa munare kako vakufnama nalaže i koji svaki dan odzvanja Sarajevom podsjeća na snagu vjere koja traje. Svaka osoba koja dođe u Gazi-Husref begovu džamiju, odnosi sa sobom dio duhovnog naslijeđa.

Kako je rekao dalekovidi Gazi-Husref beg, dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje, niti se njegovo djelovanje do sudnjega dana završava", zaključio je ef Šadinlija.