Agović: 60 posto roditelja u BiH ne zna šta njihova djeca rade na internetu

Stalni tehnološki napredak rezultira milionima novih korisnika, nerijetko i ovisnika, posebno među mladima, što se kod djece i mladih manifestuje kroz agresivna ili depresivna ponašanja, a u svijetu se bilježe slučajevi suicida povezani sa cyber nasiljem.

Prepoznajući važnost izgradnje sigurnijeg okruženja nevladina organizacija Centar za društveno istraživanje Global Analitika iz Sarajeva realizirala je u nekoliko kantona projekt prevencije nasilja na internetu sa akcentom na djecu i mlade kao najranjiviju kategoriju društva, kaže direktorica Global Analitike Anesa Agović.

Uz podatak iz izvještaja Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) da je broj internet pretplatnika u BiH u 2016. godini porastao za 104,57 posto u odnosu na godinu prije, Agović kaže da je u narednim godinama za očekivati izraženiji broj slučajeva nasilja na internetu. Podatak iz istraživanja Global Analitika da 60 posto roditelja u BiH ne zna šta njihovo dijete radi kad je online je zabrinjavajući.

"U većini razvijenih država već su zabilježeni slučajevi suicida među mladima, koji su povezani sa cyber nasiljem, a jedan je zabilježen i u susjednoj Hrvatskoj. U BiH nije registrovan niti jedan takav slučaj, ali je zabilježen veći broj prijava nasilja na internetu i po izvještajima policijskih agencija broj prijava je u stalnom porastu. Pošto se sve globalne društvene pojave prenose na prostor BiH očekivati je izraženiji broj primjera nasilja na internetu u nadolazećim godinama", kaže Agović.

Naglašava da problem u BiH predstavlja činjenica da ne postoji jedinstvena državna strategija koja reguliše oblast cyber sigurnosti, pa time i cyber nasilja među mladima.

"Naravno, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, te entitetski MUP-ovi se bave ovom problematikom u stručnom smislu i uglavnom se cyber nasilje razmatra kao sigurnosna prijetnja, ali ipak nedostaje kordinacije i bolje uvezanosti. S tim u vezi, Global Analitika, kao organizacija čija misija je fokusirana na izgradnji i očuvanju sigurnijeg okruženja, prepoznala je važnost podizanja svijesti građana o prijetnjama koje vrebaju u cyber prostoru, kao i načine samozaštite i prevencije s akcentom na najranjiviju kategoriju društva (djecu i mlade). U proteklom periodu Global Analitika je na području Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog i Unsko-sanskog kantona realizovala projekt s ciljem prevencije nasilja na internetu. Organizirane su interaktivne radionice s učenicima, roditeljima te nastavnim i stručnim osobljem, koji su ujedno učestvovali u istraživanju", pojašnjava Agović.

Ističe kako nekontrolirano korištenje interneta u kombinaciji s nedovoljnim znanjem i informisanošću dodatno doprinosi kompleksnosti problematike cyberbullinga, odnosno nasilja na internetu.

"Ono što ovaj vid nasilja izdavaja od ostalih oblika nasilja, jeste upravo činjenica da je žrtva nasilja uvijek dostupna svom zlostavljaču, odnosno vrlo je teško izbjeći zlostavljanje, s obzirom da odlaskom djeteta kući, to isto nasilje ne prestaje. Jedini način da ne budete izloženi nasilju, jeste da se sami izolirate od interneta. Ali, da li je to rješenje? Smatramo da to nije adekvatno rješenja, već samo jedan oblik bježanja od problema. Neophodno je educirati djecu i mlade kako da pravilno i sigurno koriste internet, a roditelje i nastavnike kako da pravovremeno uoče promjene u ponašanju djece i mladih, ukoliko dođe do nasilja na internetu", upozorava Agović.

Realizacijom ovih aktivnosti i sličnih projekata uz holistički pristup daje se doprinos prevenciji svih oblika društvenih destrukcija, posebno onih povezanih s nasiljem i ekstremizmom bilo koje vrste.

U nastavku razgovora direktorica Global Analitike ističe da se u određenoj mjeri zanemaruje uloga škole i nastavnog osoblja, kao i obrazovanja u prevenciji nasilja na internetu.

"Nasilje na internetu u našem društvu nije dovoljno prepoznato kao društveni i sociološki problem, što potvrđuje i podatak da samo 38 posto ispitanika, od 512 učesnika istraživanja, smatra da je nasilje na internetu problem s kojim se suočava naše društvo. Stoga je važno kroz sistem obrazovanja približiti pojmove nasilja na internetu i posljedice na mentalno zdravlje žrtve, ali i načine zaštite od te opasnosti. S tim ciljem su realizovane i interaktivne radionice u proteklom periodu u saradnji s nadležnim ministarstvima, osnovnim i srednjim školama u Sarajevu, Mostaru, Konjicu, Čapljini, Širokom Brijegu, Ključu i Sanskom Mostu, sa više od 600 učesnika. Te aktivnosti imaju za cilj da roditelji, nastavnici i pedagozi, dođu do novih saznanja kada je u pitanju uočavanje znakova promjene u ponašanju djece, a koji se mogu dovesti u vezu s maloljetničkom delinkvencijom i vršnjačkim nasiljem", kaže Agović.

Prema rezultatima istraživanja, samo 46 posto, odnosno 235 ispitanika smatra da je nastavno i stručno osoblje potpuno upoznato sa svojom ulogom po pitanju suprostavljanja i prevencije nasilja na internetu. Prilikom praktičnih primjera koji su izneseni na radionicama, kroz neshvatanje uloge i u samoj reakciji na pojavu nasilja na internetu koja nije bila adekvatna i pravovremena, zaključuje se da su posljedice nasilja na internetu mogle biti izbjegnute ili biti dosta blaže.

"Suzbijanju posljedica ovog nasilja i samoj prevenciji mora se pristupiti na sveobuhvatan način, a to znači da svi akteri shvate svoju ulogu u prevenciji. Najveća prepreka u radu na sprečavanju nasilja na internetu jeste ogromni jaz koji postoji između nivoa znanja upotrebe modernih tehnologija i društvenih mreža kod djece s jedne strane, te roditelja i nastavnika sa druge strane. Iz tih razloga treba se najprije fokusirati na izgradnju svijesti kod djece i mladih o tome šta znači biti odgovoran korisnik interneta, tj. o sigurnim načinima njegovog korištenja, te potrebe povjeravanja roditeljima i nastavnicima o nastalim problemima ili pokušajima uznemiravanja i nasilja na internetu", kaže na kraju razgovora direktorica Global Analitike Anesa Agović.

Značaj problematike nasilja na internetu i prevencije je prepoznat i podržan kroz podršku realizaciji projekata od Vlada Švicarske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.