Zašto banke i notari diskriminiraju slijepe i slabovidne osobe u BiH?

U organizaciji Ujedinjenih nacija (UN) u Bosni i Hercegovini (BiH) i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u zgradi Parlamentarne skupštine u Sarajevu jučer i danas održana je konferencija na temu: "Procjena stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini: Izazovi i očekivanja".

Događaj je organiziran u kontekstu 75. godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i 30. godišnjice Pariških principa, kojima se nacionalne institucije za promociju i zaštitu ljudskih prava širom svijeta rukovode u svom radu.

Konferencija se fokusirala na sljedeće teme: Rješavanje nejednakosti i diskriminacije po svim osnovama; Promocija i zaštita ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava; Promocija i zaštita prostora za djelovanje civilnog društva; Promocija istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja zločina.

Tokom četiri panela o temi ljudskih prava govorili su brojni stručnjaci i praktičari u oblasti ljudskih prava, pravnici, sudije, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, predstavnici akademske zajednice.

Prema saznanjima ombudsmena, u BiH su u 2022. najugroženije kategorije stanovništva bile: mladi, zbog nemogućnosti zapošljavanja, penzioneri, osobe s invaliditetom, porodice s jednim roditeljem, djeca, posebno u slučaju konfliktnih razvoda, zaposleni u granama privrede djelatnosti, kao i povratnici u prijeratne domove.  Među ugroženima su, također, i migrantska populacija, romska zajednica, kao i druge manjine.

Jedan slučaj diskriminacije koji je spomenut na konferenciji je posebno eklatantan.

Naime, Fikret Zuko, direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo spomenuo je slučaj diskriminacije slijepih i slabovidnih osoba koje u skladu sa novim pravilima prilikom odlaska u banku, primjerice, da bi podigle novac sa svog računa moraju voditi dva svjedoka! Pritom te osobe ne smiju biti sa njima u bližem srodstvu.

Na sličan način slijepe i slabovidne osobe se tretiraju kod bh. notara. Takvi primjeri otežavaju život ovim osobama. Zbog svega su pokrenuli postupak za zaštitu svojih prava.

Emir Prcanović, izvršni direktor Udruge "Vaša prava BiH" ocijenio je na konferenciji da je riječ o klasičnom primjeru diskriminacije.

"Osoba koje su slijepe i slabovidne nisu izgubile radnu sposobnost. Nema nikakve potrebe na neko drugi nastupa i određuje njegovu volju, identitet ili bilo šta. U pitanju je klasični primjer diskriminacije. Vjerovatno je i ovo primjer neznanja unutar bankarskog sistema onih koji posluju, neznanje da se na adekvatan način primjeni propis", kazao je Prcanović.

Predrag Raosevljević, Šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije i pomoćnik Ombudsmena BiH zatražio je od predstavnika Udruženja slijepih da ovu instituciju i formalno upoznaju s ovim slučajem, naglasivši da je dobro da su pokrenuli postupak. Kako je dodao Raosavljević potrebno je prilagođavanje osobama s invaliditetom u smislu da se na neki drugi način osigura vjerodostojnost tog potpisa.

"Da posjetim na član 24. Zakona o zabrani diskriminacije BiH koji kaže da svi opšti, pravni akti, interni akti, uključujući i privredna društva kao što su banke moraju biti usklađenu u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije", zaključio je Raosevljević.