Zoran Radulović, autor knjige 'Leteće izbjeglice': U mojim pričama Sarajevo je glavni protagonist

U sarajevskim knjižarama prošlog mjeseca pojavio se jedan novi naslov koji je privukao pažnju čitatelja, riječ o knjizi Leteće izbjeglice, autora Zorana Radulovića.

Radulović iza sebe već ima jedan književni naslov, hit knjigu Teško je umrijeti u Sarajevu.

Izdavač nove zbirke kratkih priča je ZORO Sarajevo, a pogovor je napisao književnik Ahmed Burić.

"Dok je Teško je umrijeti u Sarajevu jedna vrsta teleskopskog posmatranja emocija i situacija iz jednog vremena, Leteće izbjeglice su jedna vrsta ogledala, u kojima autor ne preže od toga da se pitajući se pitanje svih pitanja – 'otkud ja u ovom svijetu i šta ću ovdje?' – sasvim razodjene i svoje dileme stavi pred sve nas. To je, prije svega, hrabrost,koje Raduloviću u životu nije manjkalo, ali i najveći heroji znaju ustuknuti pred takvim zadacima, i knjige im često nisu dobre, I to iz dva razloga: ili su previše fascinirani sobom kao junakom, što je češći slučaj, ili to što su preživjeli ne smatraju bitnom stvari za čovječanstvo, pa samim tim ni za literarnu obradu.

Taj balans, koji često zovemo glasom pripovijedanja, uspijeva samo onima koji imaju izvoran talent. Što se ove knjige tiče, i autor i čitaoci mogu biti mirni: on je postignut, i to u mjeri koja nas vuče da čitamo dalje, i da se kad završimo s tekstom, zapitamo – 'a što nema još'? A možda je, ustvari, to sve što je o toj stvari trebalo reći, i možda bi bilo slabije ili manje uvjerljivo da je knjiga obimnija? Ali, to su, ionako, stvari koje nikada nećemo znati i koje se ostavljaju piscu", napisao je Burić, između ostalog, u recenziji knjige Leteće izbjeglice.

O čemu govori njegovo novo djelo, kako izgleda život u Kanadi i na koji način čuva Sarajliju u sebi otkrio je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Na policama sarajevskih knjižara može se kupiti Vaša nova knjiga, Leteće izbjeglice. Zašto baš taj naslov, o kakvom je djelu riječ? 

Radulović: Ta moja rupa je nastala još 1996. godine, dok sam letio iznad Grenlanda prema Kanadi. Nešto je puklo u mojim grudima. Baš puklo. Kao što pukne top u podne. Sad je već velika, kao one rupčage bez vidljivog dna koje nastaju iznenada, bez konkretnog povoda, kad samo livada propadne. O tome sam pokušao pisati u ovoj knjizi i o svim putnicima koji su iz bilo kog razloga bili prisiljeni napustiti svoju zemlju.

Radiosarajevo.ba: Vi ste i autor hit knjige Teško je umrijeti u Sarajevu, po čemu se razlikuju ova dva djela?

Radulović: Razlika, čini mi se ne postoji. I u jedno i u drugoj Sarajevo je glavni protagonist. Ovaj put sam možda malo više izmišljao, preuveličavao, folirao, pozivao Frojda i druga Tita u pomoć, onako kako sam znao i umio, ali pritom pazio da ne obrukam Sarajevo i da ništa ne slažem.

Radiosarajevo.ba: Nakon skoro tri decenije života u Kanadi, Vi i dalje pišete o Sarajevu, kako to objašnjavate?

Radulović: Kad sam postao svjestan činjenice da svoj život ne držim više u vlastitim rukama, otkad moj identitet stvaraju neki novi ljudi koji me uopšte ne poznaju, okrenuo sam se onome što mi je ostalo – uspomene. Potonuo sam u more uspomena nastojeći nekako ispunuti tu moju rupčagu kako bi mogao udahnuti zrak punim plućima.

I o udisanju zraka pišem, o životu prije i poslije nove ere, o ružama koje sam slao jednoj djevojci na Mejtaš, o Jahorini, o aerodromima, o ljudima koji lete, o padajućim kozama, o snovima…

Radiosarajevo.ba: Koliko se glavni grad Bosne i Hercegovine promijenio u ovih 30 godina, kako iz Vaše perspektive danas izgleda Sarajevo?

Radulović: Iz ove prespektive, Sarajevo mi je ljepše jer se puno bolje vidi iz Kanade. Najviše volim tufahije i kad me Kerim nazove u 2 ujutro da idemo na pljeskavicu.

Radiosarajevo.ba: Leteće izbjeglice, između ostalih, donose priče o Cvjećaru i djevojci s Mejtaša. Koju priču bi Vi preporučili čitateljima i gdje se može kupiti knjiga?

Radulović: Priča Vatrogasac. U njoj se spominju Sarajlije koje su se, kako sam rekao u priči, stidile svoje sitosti.

To su ljudi koji su se zatekli van grada kad je počela opsada i nisu se mogli vratiti kući. Njihova patnja i trauma nisu bile ništa manje od naših.

To je kao da gledate preko televizije nekog svog kako se davi u rijeci, a ne možete ništa učiniti da ga spasite.

Knjiga se može kupiti u knjižarama: Svjetlost, Buybook, Zoro, Sarajevo Publishing, Connectum i preko Internet - Knjiga.ba.

Radiosarajevo.ba: Kako danas izgleda vaš život u Kanadi? Koja sjećanja, koji detalji ili rutine su za Vas bitni da sačuvate Sarajevo u sebi?

Radulović: Foliram se, kao i svaki Sarajlija jer imam osjećaj da sam korak ispred svih. S nostalgijom se sjećam strašnih vremena kada smo bježeći od granata svi bivali neko bolji i ljepši ljudi.