Žena, majka, naučnica: Priča o ženi koja je stvorila život u epruveti

U klasičnoj priči o naučnom otkriću, istraživač radi do duboko u noć, sam u laboratoriji. Odjednom, na pamet mu pada genijalna pomisao: jabuka mu padne na glavu, munja zvekne ključ, pojave se bakterije u Petrijevoj posudi. I eureka: otkriće!

Priča o Miriam Menkin malo je drugačija. Jednog utorka u februaru 1944. godine, ova 43-godišnja laboratorijska tehničarka ostala je budna čitavu noć umirujući osmomjesečnu kćerku - „uzorak uživo", imala je običaj da kaže za nju - kojoj su upravo počeli da rastu zubi.

Narednog jutra, Menkin je otišla u laboratoriju, baš kao što je to činila svake sedmice tokom proteklih šest godina. Srijeda je bila dan kada je uvodila svježe oprano jajnu ćeliju u rastvor sperme koji je podsjećao na oblak u staklenoj posudi i molila se da ta dva entiteta postanu jedno.

Kao tehničarka harvardskog stručnjaka za plodnost Johna Rocka, Menkinova je željela da oplodi jajnu ćeliju van ljudskog tijela. Bio je to prvi korak u Rockovom planu da izliječi neplodnost, koja je doktorima uporno predstavljala naučnu misteriju. Njegov cilj je bio da pomogne ženama koje su imale zdrave jajnike, ali oštećene jajovode - uzrok jedne petine slučajeva neplodnosti koje je viđao na klinici.

Obično je Menkin izlagala spermu i jajnu ćeliju tako da budu u kontaktu oko 30 minuta. Ne i ovaj put. Godinama kasnije, ispričala je šta se tu desilo.

„Bila sam toliko iscrpljena i pospana da sam, dok sam gledala pod mikroskopom kako spermatozoidi obigravaju oko jajne ćelije, zaboravila da pogledam na sat sve dok odjednom nisam shvatila da je prošao čitav sat... Drugim riječima, moram da priznam da je moj uspjeh, nakon šest godina neuspjeha, nastao zahvaljujući - ne genijalnoj inspiraciji - već prosto drijemanju na poslu!"

U petak, kad se vratila u laboratoriju, vidjela je nešto čudesno: ćelije su se spojile i sada su se razdvajale, čime se prvi put vidjelo kako izgleda ljudski embrion oplođen pod staklom.

Dostignuće Miriam Menkin najavit će novo doba reproduktivne tehnologije - u kojoj će neplodne žene moći da zatrudne, dece da se prave u epruveti, a naučnici da zavire u najranije stadijume života.

Svijet će 1978. godine upoznati prvo dijete nastalo vantjelesnom oplodnjom, Louise Brown, začeto u procesu poznatom kao VTO (vantjelesna oplodnja). Uskoro je VTO postala unosan posao: 2017. godine, VTO je činila većinu od 284.385 pokušaja asistirane reprodukcije u SAD, a posljedicu toga bilo je rođenje 78.052 beba kao što je Brown.

Uprkos načinu na koji je ispričala priču, uspjeh Miriam Menkin nije bio slučajan. Kao i svi oni drugi značajni trenuci naučnih otkrića, da bi se stiglo do tamo bile su potrebne godine i godine istraživanja, teško stečenih tehničkih vještina i strpljivosti da se isti eksperiment iznova ponavlja.

Ona će napisati sama ili u saradnji s drugima 18 naučnih radova, između ostalog dva historijska izveštaja o tom prvom uspjehu u časopisu Science. Ali za razliku od koautora Rocka, ona neće postati opštepoznato ime...

Kompletan tekst čitajte na portalu BBC.