Willi Hausmann, čovjek koji je pomagao Bosancima i Hercegovcima u Hanauu

Radiosarajevo.ba
Willi Hausmann, čovjek koji je pomagao Bosancima i Hercegovcima u Hanauu

Willi Hausmann je vrlo omiljen među Bosancima i Hercegovcima u Hanauu, gradu koji je pretrpio teroristički napad u kojem je poginuo i jedan mladić bosanskohercegovačkog porijekla. "Ovo sve me vrlo potreslo", kazao je Hausmann za Deutsche Welle (DW).

DW: Vi ste veliki dio svog života proveli pomažući izbjeglicama i migrantima u Hanauu, naročito onima koji su došli iz bivše Jugoslavije. Kako se vi osjećate nakon terorističkog napada koji se desio u Vašem gradu?

Hausmann: Kada se Jugoslavija raspala mi smo ovdje u Hanauu osnovali grupu za pomoć izbjeglicama i ja sam je tada vodio. Pomogli smo mnogim ljudima iz Bosne i tako stvorili puno poznanstava. Danas imam brojne bh. prijatelje, ne samo u BiH, nego i na drugim mjestima u svijetu: u Americi, u Kanadi, Australiji i još uvijek sam u kontaktu s njima. Pored toga, ja sam često u BiH i posjećujem svoje prijatelje. Veoma sam potresen onim što se dogodilo ovdje u Hanauu. Činjenica da se to dogodilo baš u Hanauu me jako potresa.

Krvava noć u Njemačkoj: U nargila barovima ubijeno najmanje osmero ljudi
Poznat identitet napadača u Njemačkoj: Ostavio oproštajno pismo
Hrvat u Njemačkoj pred djecom ubio suprugu, nakon zločina pobjegao
Regoje: U napadu u Njemačkoj ubijen državljanin Bosne i Hercegovine

DW: Mnogima ste pomogli i da ih se ne deportira nazad u BiH nakon što se rat završio. Šta Vas je motiviralo da to radite?

Hausmann: To sam radio jer sam znao kako je tim ljudima bilo teško uopšte razmišljati o svojoj domovini i znam da su mnogi od njih bili teško traumatizirani. Za mene je bilo nezamislivo da se te ljude želi deportirati u državu u kojoj su iskusili vrlo loše stvari. Oni su se ovdje snašli, razvili prijateljstva, učili jezik, išli su ovdje u školu. Poslije kada sam radio kao učitelj imao sam brojne učenike iz BiH. Mislim da nije bilo u redu što je Njemačka prisiljavala tada ljude da se vrate, iako ih je primila u svoju zemlju i dopustila im da godinama tu žive. Da su oni htjeli otići dobrovoljno ili su to željeli, onda je to nešto sasvim drugo i to je sasvim u redu. Ali, tu prisilu koja se dešavala bez ikakvog obzira na to šta je ta osoba tamo preživjela, to je za mene nepodnošljivo.

Ostatak intervjua za DW možete čitati ovdje.

 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak