Strajo Krsmanović: Ponosni smo na 70 godina Umjetničke galerije BiH

Kuća u kojoj stanuje likovna umjetnost Bosne i Hercegovine, riznica najznačajnijih umjetničkih djela naših umjetnika, ušla je u godinu svog jubileja. 

Prije sedamdeset godina, uredbom Vlade Narodne republike Bosne i Hercegovine koju su 11. oktobra 1946. godine potpisali Predsjednik Vlade Rodoljub Čolaković i ministar za prosvjetu Cvijetin Mijatović osnovana je Umjetnička galerija u Sarajevu. Od 1969. godine, zvanično nosi ime Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.

Godina 2016. ljubiteljima umjetnosti u Sarajevu donijet će niz zanimljivih izložbi i programa posvećenih sedamdesetogodišnjici postojanja ove institucije. Tim povodom, razgovaramo s njenim direktorom Strajom Krsmanovićem. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

"Mi smo izuzetno ponosni na ovaj jubilej. On potvrđuje da je Galerija ispunila svoju društvenu ulogu i ispunjava je i dalje, uprkos preprekama kroz koje prolazi, naročito u dvije posljednje decenije. To je period u kojem joj se nastoji oduzeti, odnosno osporiti, status nacionalne galerije, što ona jeste, po fundusu koji baštini, po programima koje prezentira i po djelovanju na cijeloj teritoriji BiH. Banner smo postavili na našu fasadu da građane obavijestimo o našem jubileju, ali, još više, da skrenemo pažnju na to kako je nekadašnja (rekli bi smo normalna) država riješila osnivačka prava, ciljeve i obaveze i Galerije i društva, na samo jednoj jedinoj kucanoj stranici, u svega sedam jasnih i čitkih članova. Današnja vlast, u državi koja je sve samo ne 'normalna' taj status ne može da riješi ni za dvadeset godina. Galerija je, inače, naslijedila postojeći likovni fundus iz Zemaljskog muzeja, a prvi direktor Hamza Humo je taj fundus, nakon objavljivanja odluke o formiranju, preuzeo u roku od četiri dana. Ostalo je historija", kaže direktor Krsmanović.

Galerija nije prestajala s radom, čak i u vrijeme opsade Sarajeva. 

"Galerija je djelovala tokom cijelog trajanja rata i bila je jedno od mjesta okupljanja i izlaganja u gotovo nemogućim uslovima – iz inata, kao uostalom i druge ustanove kulture u Sarajevu. Interesantan je podatak kako su čuvari postavki u to vrijeme gledali kroz prste kada su posjetioci 'uzimali' krompire, koji su bili eksponati iz rada Brace Dimitrijevića Triptychos post historicus. Fundus je sačuvan bespoštednim zalaganjem uposlenika, ali i jednim genijalnim i humanim potezom tadašnjeg direktora Vefika Hadžismajlovića koji je u prostore depoa uselio izbjeglice! Na taj način su na neki simboličan, pa čak i doslovan način, izbjeglice čuvale umjetnost, a umjetnost je čuvala živote izbjeglica", prisjeća se naš sugovornik. 

Konstatiramo da je od prvobitnih 600 eksponata, današnja kolekcija UGBiH narasla na 6000 djela. Direktor na to dodaje: 

"Sedamdeset godina Galerije jeste i udesetostručivanje njenog fundusa. To joj i jeste bila osnovna, ali ne i jedina funkcija. Ti eksponati su prikupljani, evidentirani, čuvani, restaurirani i pokazivani, odnosno korišteni za sve potrebe publike, ali i akademske zajednice i svih drugih društvenih segmenata kojima su bili potrebni i važni. Jako je teško istaći najvrednije, ali, neke kolekcije se izdvajaju: to je kolekcija ilustracija časopisa Nada, koja ima izuzetnu historijsku vrijednost, te kolekcije BH umjetnika, jugoslavenskih umjetnika i internacionalne kolekcije. Posebno se izdvaja kolekcija švicarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera, koja uz nesumnjive umjetničke vrijednosti ima i osobitu historijsku (i ljubavnu) priču koja priča kako je ta kolekcija završila kod nas."

Kao jedna od sedam kulturnih institucija od značaja za BiH, Galerija dijeli isti pravni vakuum s Historijskim muzejom i ostalima. Na koji način ovo odražava na rad Galerije, pitamo direktora: 

"Mi smo shvatili da nemamo ni vremena ni prava čekati politiku. Mi smo svjesniji od politike koju ulogu imamo i kakve vrijednosti baštinimo. I zbog takvog pristupa smo i uspjeli povratiti dignitet ove ustanove, ali i njenih zaposlenika, osigurati stabilan rad Galerije i zasad stabilne finansijske okolnosti. Za tri godine smo uspjeli, nakon što je Galerija bila zatvorena i godinu dana bez rukovodstva i bez plata za zaposlenike, pokrenuti Galeriju, dinamizirati njene aktivnosti i, najvažnije, nadoknaditi sve dugove prema zaposlenicima. Kada sam na početku ovog odgovora isticao neodgovornost politike, mislio sam na još uvijek neriješen pravni status Galerije i preostalih šest institucija, ali moram istaći razumijevanje pojedinih segmenata vlasti i nekih pojedinaca u njoj (Nermin Nikšić, Salmir Kaplan, Ivica Šarić, Denisa Maglić-Sarajlić i naročito u posljednjoj godini ministar civilnih poslova Adil Osmanović) su podržavali naš rad, i uprkos odsustvu političkog dogovora o statusu, nalazili načina da nas podrže finansijski i na druge načine kako bismo mogli postići rezultat koji danas imamo."

Sedamdeseta godišnjica postojanja obilježit će se sjajnim izložbama 

"Cijela izlagačka godina će biti u znaku jubileja. Uz izložbe, planirano je i izdavanje monografije koja će na dokumentarni način zabilježiti proteklo vrijeme, zatim centralna akademija 11. oktobra 2016. što je datum kada je donesena odluka o formiranju Galerije, te neke druge aktivnosti. Od značajnijih izložbi koje smo planirali istaći ću izložbu dizajna Dragana Stefanovića, retrospektivnu izložbu Jagode Bujić, izložbu sličnog karaktera našeg doajena Franje Likara, te gostujuće izložbe Umjetničke galerije iz Dubrovnika i izložbu savremene austrijske umjetnosti. Tu je i naša stalna postavka Oprostorena intima i još niz samostalnih izložbi naših savremenih autora i nekih klasika zastupljenih u našem fundusu."

Na kraju, pitamo direktora Umjetničke galerije BiH šta je njihov plan za narednih deset godina. 

"U našem društvu je nezahvalno planirati i vrijeme za narednih deset dana! Ipak, mi planove imamo, jer da ih nismo imali, ne bi postigli ni ovo što danas jesmo. Prije svega, planovi su vezani za rekonstrukciju zgrade u kojoj djelujemo. Po svim uzusima struke, ona je neodgovarajuća i nedovoljna za ispunjavanje obaveza jedne ovakve ustanove. Depo za slike je mali i nedovoljan za naše potrebe, izložbeni prostori nezadovoljavajući, zgrada nema lift niti omogućava pristup osobama s invaliditetom, nema klimatizaciju... U saradnji s Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu pripremamo idejni projekt adaptacije, koji će, nadamo se, prerasti i u izvedbeni i biti realiziran u narednom periodu. Istovremeno, moramo ozbiljno misliti i inicirati razgovore i o tome da grad Sarajevo nema gradsku galeriju (Collegium artisticum, nažalost, to više nije), nema kuću legata, zgradu Muzeja savremene umjetnosti i sl. Sve te stvari nas se i te kako tiču, bez obzira na to što nisu direktno vezane za nas. Ekonomska kriza nam ne smije biti prepreka niti izgovor, doći će vrijeme kada će nas nove generacije pitati šta smo im to ostavili u naslijeđe. Uz snažnu vjeru, i pomalo mašte (što da ne) siguran sam da se može učiniti mnogo!"

Direktor Strajo Krsmanović ima poruku za sve građane - dođite u Umjetničku galeriju BiH i uživajte u umjetnosti:  

"U prošloj godinu Galeriju je posjetilo preko 12.000 posjetilaca. Plan je da tu posjetu u narednoj godini udvostručimo! Galerija je mjesto susreta i njena vrata su uvijek otvorena, kako za izložbu ili bilo kakav drugi kulturni događaj, tako i za razgovor o bilo kojim novim idejama. Radno vrijeme za posjetioce je svaki radni dan, uključujući i subotu, od 10.00 do 20.00. Cijene ulaznica su simbolične: ulaz je 5 KM, 2 KM za studente, penzionere i grupne posjete, dok su organizirane i najavljene posjete učenika i studenata besplatne!"

Za one koji ne znaju, Umjetnička galerija BiH nalazi se u ulici Zelenih beretki 8 u Sarajevu.