Srđan Dizdarević: Ulazim u politiku pred zadnji voz za BiH
Radiosarajevo.ba
Srđan Dizdarević (Ilustracija: radiosarajevo.ba)
U intervjuu za RadioSarajevo, trenutni predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, Srđan Dizdarević najavljuje skori odlazak sa funkcije u nevladinom sektoru, i prelazak u aktivni politički život.
RadioSarajevo: Gospodine Dizdareviću, je li tačna informacija da ulazite aktivno u političke vode, i to u okviru Naše stranke?
Dizdarević: Ja se 11. februara razrješavam dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH i nakon toga ću postati član Naše stranke. Dakle, to je tačno.
RadioSarajevo: Osim članstva, čeka li vas i neka funkcija?
Dizdarević: Ja nisam tražio nikakvu funkciju ali ćemo vidjeti. Ja ulazim u jedan angažman i dosta će zavisiti i od toga šta moje kolege u našoj političkoj porodici budu mislili i kako budu vidjeli moj angažman. Za sada, ništa od toga nije definitivno odlučeno.
RadioSarajevo: Šta su bili Vaši motivi za ovakav korak – konkretni problemi ili nezadovoljstvo sveukupnim stanjem u BiH?
Dizdarević: Prije svega, nezadovoljstvo stanjem u BiH. I osjećajem da, bar kad se radi o mojoj generaciji, da su oktobarski izbori zadnji voz kojeg treba uhvatiti. S druge strane, ja sam sebi ponekad prigovarao da je možda ipak prelagodan i prekomforan ovaj položaj u nevladinoj organizaciji, da zaista čovjek, ako se opredijelio za angažman, da treba da iskusi i tu vrstu angažmana, političkog angažmana i želim da i na taj način pred sobom budem načisto da sam uradio sve što je bilo moguće da se stanje mijenja na bolje.
RadioSarajevo: Kakve su Vaše ambicije u okviru Naše stranke na oktobarskim izborima, ako nije prerano o tome govoriti? I zašto su oni presudni?
Dizdarević: Govoriti o ambicijama jeste prerano. Mislim da je Naša stranka jedina koja nudi neku alternativu na političkoj sceni. A izbori su presudni zbog toga što se bojim da će podjela, etnicizacija pa možda i konačni raspad BiH biti neumitni ukoliko ne dođe do profiliranja na temeljima nekog normalnog evropskog političkog konteksta. Dakle, nešto što bi bila normalna funkcionalna zemlja, sa tržišnom ekonomijom, sa ljudskim pravima, sa demokratskim institucijama a ne isključivo zemlja Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Mislim da, ukoliko to uđe u političko razmišljanje, ukoliko se počne o BiH razmišljati ne kao o eksperimentu i nečemu na čemu se probaju novi recepti, nego o jednoj zaista normalnoj evropskoj zemlji, onda tu može da bude rješenje i neka bolja perspektiva.
RadioSarajevo: Smatrate li da su alternativne snage u BiH svjesne svoje odgovornosti, jer često se čini da troše energiju u međusobnim razmiricama, umjesto da je usmjere u zajednički, konstruktivan cilj?
Dizdarević: Mislim da je problem i definisati alternativu i pitanje je ovdje, čak i u političkom smislu i vlasti i opozicije, činjenice da u jednom pretpolitičkom vremenu i o tome teško govoriti. Ono što je bitno, to je element građanskog, civilnog društva koje, imam dojam, sazrijeva, raste i jača posljednjih godina, suočen sa socijalnim problemima i nespreman da proguta ovu prevaru nacionalista. I mislim da je to ono što je ključno, i mislim da će se alternativa i profilirati ubuduće u odnosu na to ko je zaista, a ne samo deklarativno, za evropske vrijednosti i za normalnu budučnost BiH, a ne za neku 19-vjekovnu BiH i vrijdnosti iz tog perioda.
RadioSarajevo: Prognozirati je nezahvalno, ali ipak – šta je najgori, šta najbolji a šta realni scenarij i ishod oktobarskih izbora?
Dizdarević: Najgore što se može desiti je da se ovakvo stanje nastavi. Povoljnija varijanta je da se desi ipak jedno slabljenje SNSD-a u RS, u smislu da ne bi SNSD smio imati apsolutnu većinu već bi morao imati jaku opoziciju. A idealno rješenje bi bilo kada bi stranke multietničkog karaktera, ali zaista multietničkog karaktera, stranke koje imaju drugu agendu osim toga da „brane svoje narode“, kada bi te političke snage ostvarile prevlast.
RadioSarajevo: Pozicija predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH ostaje upražnjena. Zna li se ko će Vas naslijediti?
Dizdarević: Mi u subotu (6.2.) imamo Upravni odbor na kojem će se definitivno utvrditi ime predsjednika i iznijeti kao prijedlog na našoj skupštini 11. februara. I nadam se da je Skupština dovoljno pametna i odgovorna da izabere čovjeka koji će biti na liniji petnaestogodišnje tradicije Helsinškog komiteta, ali i sa novim idejama i ambicijama.
RadioSarajevo: Gospodine Dizdareviću, je li tačna informacija da ulazite aktivno u političke vode, i to u okviru Naše stranke?
Dizdarević: Ja se 11. februara razrješavam dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH i nakon toga ću postati član Naše stranke. Dakle, to je tačno.
RadioSarajevo: Osim članstva, čeka li vas i neka funkcija?
Dizdarević: Ja nisam tražio nikakvu funkciju ali ćemo vidjeti. Ja ulazim u jedan angažman i dosta će zavisiti i od toga šta moje kolege u našoj političkoj porodici budu mislili i kako budu vidjeli moj angažman. Za sada, ništa od toga nije definitivno odlučeno.
RadioSarajevo: Šta su bili Vaši motivi za ovakav korak – konkretni problemi ili nezadovoljstvo sveukupnim stanjem u BiH?
Dizdarević: Prije svega, nezadovoljstvo stanjem u BiH. I osjećajem da, bar kad se radi o mojoj generaciji, da su oktobarski izbori zadnji voz kojeg treba uhvatiti. S druge strane, ja sam sebi ponekad prigovarao da je možda ipak prelagodan i prekomforan ovaj položaj u nevladinoj organizaciji, da zaista čovjek, ako se opredijelio za angažman, da treba da iskusi i tu vrstu angažmana, političkog angažmana i želim da i na taj način pred sobom budem načisto da sam uradio sve što je bilo moguće da se stanje mijenja na bolje.
RadioSarajevo: Kakve su Vaše ambicije u okviru Naše stranke na oktobarskim izborima, ako nije prerano o tome govoriti? I zašto su oni presudni?
Dizdarević: Govoriti o ambicijama jeste prerano. Mislim da je Naša stranka jedina koja nudi neku alternativu na političkoj sceni. A izbori su presudni zbog toga što se bojim da će podjela, etnicizacija pa možda i konačni raspad BiH biti neumitni ukoliko ne dođe do profiliranja na temeljima nekog normalnog evropskog političkog konteksta. Dakle, nešto što bi bila normalna funkcionalna zemlja, sa tržišnom ekonomijom, sa ljudskim pravima, sa demokratskim institucijama a ne isključivo zemlja Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Mislim da, ukoliko to uđe u političko razmišljanje, ukoliko se počne o BiH razmišljati ne kao o eksperimentu i nečemu na čemu se probaju novi recepti, nego o jednoj zaista normalnoj evropskoj zemlji, onda tu može da bude rješenje i neka bolja perspektiva.
RadioSarajevo: Smatrate li da su alternativne snage u BiH svjesne svoje odgovornosti, jer često se čini da troše energiju u međusobnim razmiricama, umjesto da je usmjere u zajednički, konstruktivan cilj?
Dizdarević: Mislim da je problem i definisati alternativu i pitanje je ovdje, čak i u političkom smislu i vlasti i opozicije, činjenice da u jednom pretpolitičkom vremenu i o tome teško govoriti. Ono što je bitno, to je element građanskog, civilnog društva koje, imam dojam, sazrijeva, raste i jača posljednjih godina, suočen sa socijalnim problemima i nespreman da proguta ovu prevaru nacionalista. I mislim da je to ono što je ključno, i mislim da će se alternativa i profilirati ubuduće u odnosu na to ko je zaista, a ne samo deklarativno, za evropske vrijednosti i za normalnu budučnost BiH, a ne za neku 19-vjekovnu BiH i vrijdnosti iz tog perioda.
RadioSarajevo: Prognozirati je nezahvalno, ali ipak – šta je najgori, šta najbolji a šta realni scenarij i ishod oktobarskih izbora?
Dizdarević: Najgore što se može desiti je da se ovakvo stanje nastavi. Povoljnija varijanta je da se desi ipak jedno slabljenje SNSD-a u RS, u smislu da ne bi SNSD smio imati apsolutnu većinu već bi morao imati jaku opoziciju. A idealno rješenje bi bilo kada bi stranke multietničkog karaktera, ali zaista multietničkog karaktera, stranke koje imaju drugu agendu osim toga da „brane svoje narode“, kada bi te političke snage ostvarile prevlast.
RadioSarajevo: Pozicija predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH ostaje upražnjena. Zna li se ko će Vas naslijediti?
Dizdarević: Mi u subotu (6.2.) imamo Upravni odbor na kojem će se definitivno utvrditi ime predsjednika i iznijeti kao prijedlog na našoj skupštini 11. februara. I nadam se da je Skupština dovoljno pametna i odgovorna da izabere čovjeka koji će biti na liniji petnaestogodišnje tradicije Helsinškog komiteta, ali i sa novim idejama i ambicijama.
elvira, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.