Sjećanje na Aleksu Šantića

Danas se sjećamo jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika – Alekse Šantića.

Ostajte ovdje
Ostajte ovdje!...Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova.

Za ovu zemlju oni bjehu divi,
Uzori svijetli, što je branit znaše,
U ovoj zemlji ostanite i vi,
I za nju dajte vrelo krvi vaše.

Kô pusta grana, kad jesenja krila
Trgnu joj lisje i pokose ledom,
Bez vas bi majka domovina bila;
A majka plače za svojijem čedom.

Ne dajte suzi da joj s oka leti,
Vrat'te se njojzi u naručju sveta;
Živite zato da možete mrijeti
Na njenom polju gdje vas slava sreta!

Ovdje vas svako poznaje i voli,
A tamo niko poznati vas neće;
Bolji su svoji i krševi goli
No cvijetna polja kud se tuđin kreće.

Ovdje vam svako bratsku ruku steže
U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta;
Za ove krše sve vas, sve vas veže:
Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta,

Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat kô što ovo grije -
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Rođen je 27. maja 1868. godinue u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad gdje učestvuje u pokretanju kulturnog lista Zora.

Bio je i predsjednik Srpskog pjevačkog društva Gusle u Mostaru.

Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, te njemački književnik Heinrich Hein.

Godine 1903. izabran je za potpredsjednika Gradskog vijeća mostarske opštine.

Šantićeva ljubavna poezija razvila se pod jakim uticajem sevdalinke. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašta, behara, hamama, šedrvana... Djevojke koje se u njima pojavljuju se okićene đerdanima, bajne su i izazovne, ali ipak skrivene ljepote. U njegovim ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja.

Među najznačajnijim Šantićevim djelima su: Ne vjeruj,Ostajte ovdje, Pretprazničko veče, Što te nema?, Veče na školju, O klasje moje...

Ipak, njegova najpoznatija pjesma je Emina, inspirisana Eminom Sefić, udata Koluder. Stihove "Umro stari pjesnik umrla Emina ostala je pusta bašča od jasmina. Salomljen je ibrik uvelo je cvijeće pjesma o Emini nikad umrijet neće" koji su dodani izvornom Šantićevom tekstu, po predanju je izrekla Sevda Katica, dok je prema drugim predanjima te stihove dodao Himzo Polovina.

Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovjetki, te pjesme za djecu.

Kao sjećanje na njega, početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća snimljena je romantizirana biografija o životu Šantića, pod nazivom Moj brat Aleksa.  Glavnog lika je glumio Branislav Lečić, a muziku za film komponovao je Ranko Rihtman.

U toku Prvog svetskog rata zatvoren je kao talac i optuživan zbog svojih pjesama. Preminuo je 2. februara 1924. godine u Mostaru.