Saša Savić: Lov na losose kao strast i misija

Radiosarajevo.ba
Saša Savić: Lov na losose kao strast i misija

Čuveni roman  Paula Tordaya 'Lov na losose u Jemenu' na duhovit način prikazuje svu upornost i tvrdoglavost sa kojom sportski ribolovci pristupaju najekskluzivnijem - lovu na atlanske losose. Spremni su satima stajati u hladnoj vodi na kiši, snijegu i vjetru, danima ništa ne uloviti prije no što ih posluži sreća i riba zagrize mušicu. 

Ukoliko mislite da se radi o brutalnom ubijanju životinja - varate se. Lovci na losose su strastveni ljubitelji prirode, a ulovljenu ribu iz rijeke će izvaditi samo da je oslobode udice i fotografiraju, nakon čega je vraćaju u rijeku

Lososi žive u okeanima, a mrijeste se u rijekama koje moraju biti dovoljno hladne, čiste i bogate kisikom, da bi ih riblji instinkti prepoznali. Geografska rasprostranjenost ovih rijeka čini ribolov na atlanske losose jednim od najskupljih sportova. Može se upražnjavati u područjima oko 60. stupnja geografske širine na sjevernoj hemisferi, a najuzbudljivija područja za lov nalaze se u Kanadi, na Islandu, u Norveškoj i na sjeveru Rusije - i to u područjima koja su nerijetko dostupna isključivo helikopterom. 

Sarajlija i priča o lososima
Saša Savić je Sarajlija s boravkom u New Yorku, veliki ljubitelj pecanja i lova na losose, a pri tom i svjetski priznati marketinški stručnjak. Svoju strast prema divljim rijekama i pecanju, umijeće u biznisu i želju da planetu učini boljim mjestom za život svoje djece i njihove djece, objedinio je u dokumentarnom filmu 'Passion for Salmon'.

Film je urađen za dvije velike svjetske asocijacije za zaštitu atlanskog lososa NASF i ASF, sa ciljem da utiče na javnosti zemalja koje su do sada dopuštale komercijalni lov ove riblje vrste, kako bi odustale od toga. Ogroman novac ove asocijacije ulažu u državne projekte koji bi profesionalnim ribarima zamijenili dosadašnju praksu. Do sada im je u 14 od 16 zemalja uspjelo iskorijeniti komercijalni ribolov na losose

Saša Savić kaže za radiosarajevo.ba kako ga u predstojećim danima očekuju dvije privatne projekcije - na Islandu za predsjednika i ambasadore zemalja u kojima se lososi mrijeste, te u Danskoj za članove kraljevske porodice. Nakon toga, film će se prikazati u Londonu i Moskvi, a tokom predstojećeg ljeta i u Sarajevu

U razgovoru sa  autorom saznajemo da je u filmu učestvovao i značajan broj Bosanaca. Velibor Božović je snimatelj filma, a sa autorom je proputovao Kanadu, Island, Norvešku i sjever Rusije, snimivši preko 60 sati materijala. Saviću je u pogledu režije pomogao Danis Tanović, a saradnik na scenariju bio je Aleksandar Hemon. Dizajn zvuka u najvećoj mjeri uradio je Dražen Bošnjak, a na početku i kraju filma čujemo muziku grupa Vuneny i SCH

Zašto je priča o lososima važna
Postojanje čistih i divljih rijeka u koje se lososi svake godine vraćaju, veoma je važno za očuvanje prirodne ravnoteže, hranidbenog lanca i prirodnih resursa. Masovni komercijalni lov atlanskog lososa u moru u svrhu ljudske ishrane direktno utječe na izumiranje ove riblje vrste.

Lobiranje koje su izvršili članovi pomenutih asocijacija i pasionirani ribiči daje konkretne i ekološki prihvatljive rezultate.

Naš sagovornik, koji se pecanjem bavi još od djetinjstva, govori nam o evoluciji svijesti kroz koju treba proći prosječan ribolovac da bi ljubav prema prirodi nadvladala ljubav prema trofeju:

"Postoje četiri faze - prva je kada ti je važno da uloviš bilo kakvu ribu, druga da uloviš što više riba, treća da uloviš što veću ribu, a tek u četvrtoj fazi postaješ svjestan koliko je važno da ta riba ima u čemu da živi. Odavno sve ribe koje ulovim vraćam natrag u rijeku da žive, a to je i osnovni princip sportskog ribolova", kaže on. 

Lov na losose u BiH?
Iako ovu riblju vrstu u našoj zemlji nikada nećemo moći loviti, s obzirom da su naše rijeke pretople da bi mogle biti njeno prirodno stanište, ovaj film ipak može biti važan za nas.  

Savić se nada da će prilikom predstojećih projekcija filma u našoj zemlji podstaknuti rasprave o čistoći bh. rijeka i uticati na svijest članova lokalnih ribolovnih društava.

Ribolovni turizam u BiH mogao bi postati veoma unosan izvor prihoda, s obzirom da nam je priroda podarila endemske riblje vrste i čistoću rijeka. No dok god ekološka svijest ljudi bude na niskom nivou, obale rijeka krasit će nam najlon kese, a u njima će umjesto pastrmke plivati otpad.          

 

Vezano:  
Lov na losose na rijeci Varzina (Rusija)
Saša Savić - zvijezda Weekend media festivala

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak